Časopis
Share International — siječanj/veljača 2006.
Ovo je hrvatsko izdanje skraćene verzije časopisa
Share International. Kroz ove elektronske datoteke Share
International vam omogućava pristup kompilaciji njegovih sadržaja.
Dopuštenje za reproduciranje ovih članaka u časopisnom,
novinskom ili biltenskom obliku daje se uz uvjet da se kao
izvor navede Share International i novinski izresci pošalju
na adresu:
PO Box 41877, 1009 DB
Amsterdam, Holland. Copyright © 2003 Share International.
Sva prava pridržana .
|
Majstorov
članak
Čudesan
događaj pred vratima
Majstor —, preko Benjamina Créma
Uskoro će nastupiti vrijeme kada će ljudi bez imalo prijepora znati
da je Krist još jednom među nama. Pripadnici svih vjeroispovijesti
ga očekuju kao Svetog čovjeka, Poznavatelja Boga. Ljudi će ga upoznati
kao brata i učitelja koji će im osigurati njihovu božanskost. On
sada strpljivo čeka na trenutak svog pojavljivanja, da radi za svijet
pred očima svijeta. Pa ipak, čak i dok čeka neprekidno radi za sve
ljude. Ni na sekundu ne skreće svoj pogled i ne usteže svoju ljubav.
Ta ljubav iz trenutka u trenutak obujmljuje sve koji je mogu primiti
i krišom ulazi u njihova srca. Tako on podržava svijet ljudi, štiti
ga i mudro vodi. Budite spremni da ugledate brata koji je stupio
u novo stanje bratstva, koji je došao pomagati i poučavati te svojom
ljubavlju izbaviti.
Malo je vremena preostalo prije
njegovog otvorenog dolaska. Neka vas to ohrabri i potakne vaše služenje
za Njega. Obznanite da je On među vama i uzburkajte srca onih koji
još ne znaju za tu veselu vijest. Ispunite svoju svrhu i održite
obećanje koje ste davno dali.
U iščekivanju
Svijet čeka, pozoran, u iščekivanju, ne znajući razloga svoje nade.
Svijet također stenje u bijedi i strahu te žudi za pomoći i svršetkom
patnje. Maitreja će pokazati da je došlo vrijeme da se uhvatimo
u koštac s vjekovnim problemima koji stvaraju podjele među ljudima,
koji stvaraju bogate i siromašne, koji izazivaju ratove i bolest
našeg planeta. Isto tako, pokazat će nam da je svakog dana vremena
za ozdravljenje našeg planeta sve manje.
Maitreja će ljude poučiti o
razlogu njihove prisutnosti na Zemlji i o metodi ispunjenja te svrhe.
Pokazat će da u svakom čovjeku postoji biće svjetlosti i nadahnuti
ljude da postanu to biće. Podsjetit će ih da između njih i Boga
stoji samo neznanje i strah. Oslobodit će ljude krivnje i usmjeriti
ih ka sreći. Pokazat će ljudima da će, ako budu slobodni od krivnje
i neustrašivi, spoznati ljubav.
Shvatite da je ovo vrijeme
kao nijedno drugo, nikada se neće ponoviti. To je herojsko, smiono
i sveto vrijeme. Iskoristite ovo vrijeme da ojačate svoje veze jedni
s drugima i s Maitrejom. Radite za njega kao nikada dosad. Ne bojte
se, jer blizu je vrijeme kada ćete Ga vidjeti i znati da niste radili
uzalud.
Tako je to, prijatelji i radnici
u svjetlosti. Bacajte tu svjetlost daleko i probudite svoju braću
i sestre koji još ne znaju za čudesan događaj koji se sprema u ovom,
našem svijetu.
(Arhiv Majstorovih članaka)
Uvodni
govor s transmisijske konferencije 2005:
Umjetnost življenja
Benjamin Creme
Sljedeći
članak je izvadak iz govora Benjamina Crema (vidi fotografiju) na
Transmisijskoj konferenciji održanoj u blizini San Francisca u kolovozu
2005. godine. (Cjelovit članak objavljen je u tiskanoj verziji časopisa
Share International od siječnja/veljače 2006.)
Tema ovog govora je umjetnost življenja. To je vjerojatno najvažnija
od svih tema o kojima bi se moglo govoriti, pa ipak većina ljudi
na Zemlji uopće ne zna da je življenje umjetnost. Budući da je umjetnost,
ne događa se slučajno. Zakoni i pravila koji na kojima se ta umjetnost
temelji moraju se poznavati i slijediti. Samo tada ćemo imati svijet
u kojem se svi njegovi stanovnici žive u ispravnim odnosima, izražavajući
svoju božanskost, svoj potencijal boštva. Ukoliko ne znamo da postoje
zakoni i pravila, imamo stanje u kakvom živimo danas, odnosno u
kakvom smo živjeli kroz cijelu povijest, u zbrci, katastrofalnoj
situaciji, u potpunoj suprotnosti s idejom o umjetnosti ...
U razdoblju smo u ekstremnog
nesklada u našem svijetu — politički, ekonomski i društveno.
Svi smo ga svjesni. Sve više ga postaju svjesne mase ljudi te počinju
osjećati nelagodu i kako ih žuljaju ta pogrešna uređenja, pogrešni
zakoni, pogrešne navike — drugim riječima, uvjetovanost —
i traže načine da ih se oslobode. To stvara previranja koja danas
vidimo u svijetu ...
Dok pohađamo školu, uče nas čitati i pisati, što je naravno vrlo
važno. Uče nas i malo povijesti, zemljopisa, aritmetike, matematike
općenito, i to je otprilike sve. Do određene mjere naučimo kako
usvojiti konkretno znanje s našeg određenog područja ili potrebnu
vještinu i to je sve. Ne učimo se kako živjeti, ne učimo umjetnost
življenja. Škola koja bi nas poučavala o umjetnosti življenja ne
postoji.
To je duhovni problem, jer
umjetnost življenja povezana je sa življenjem samim. Ovisi o tome
kako gledate na prirodu života, koliko vam je važno da prodrete
dublje u prirodu življenja, odnosno pokušate analizirati i razumjeti
bitne elemente života u određenom vremenskom razdoblju.
Živimo u izvanrednom vremenu,
prijelaznom razdoblju između dva velika doba, tako da ono što nam
se prije činilo nepromjenjivim više nije nepromjenjivo. Znanje koje
nam se činilo pouzdano više nije pouzdano. Sve što vidimo je prošlost
i možda nagovještaji budućnosti, a mi smo razapeti, stojeći u sredini.
Ove bi misli rado potkrijepio člankom svog Majstora pod naslovom
"Umjetnost življenja" koji ću u nastavku komentirati.
Umjetnost življenja
Uskoro će doći do velike promjene u našem pristupu životu. Iz kaosa
sadašnjice rodit će se novo razumijevanje smisla koji je osnova
našeg postojanja, i svijest o tom smislu ćemo svim silama pokušavati
izraziti u svojim svakidašnjim životima. To će dovesti do potpune
društvene preobrazbe: naše odnose i institucije obilježavat će nova
živost; nova sloboda i osjećaj radosti zamijenit će sadašnji strah.
Iznad svega, čovječanstvo će spoznati da je življenje umjetnost,
da se temelji na određenim zakonima i da nam je potrebna intuicija
da bi ta umjetnost pravilno izražavala.
Za novu ljepotu u odnosima
koja će se roditi ključ je neškodljivost. Nov osjećaj odgovornosti
za djela i misli vodit će svakoga od nas u svakoj situaciji; razumijevanje
zakona uzroka i posljedica preobrazit će način na koji se ljudi
odnose jedni s drugima. Nova i skladnija povezanost među ljudima
i narodima istisnut će sadašnje natjecanje i nepovjerenje. Čovječanstvo
će postupno naučiti umjetnost življenja i u svaki trenutak unositi
iskustvo novoga. Čovjek više neće živjeti u strahu — od budućnosti
i jedan od drugoga. Milijuni više neće gladovati i kulučiti za druge.
Svatko ima svoju ulogu u tom
složenom uzorku koji čovječanstvo tka. Svaki doprinos je jedinstveno
vrijedan i potreban za cjelinu. Ma koliko je njegova iskra sada
slaba, nema čovjeka u kojem se ne može upaliti vatra kreativnosti.
Umjetnost življenja je umjetnost izražavanja te stvaralačke vatre
i time razotkrivanja ljudi kao latentnih Bogova.
Ključno je da svi ljudi sudjeluju u tom iskustvu i nauče umjetnost
življenja. Dosada je istinski kreativan život bio privilegija nekolicine.
U tom vremenu koje dolazi neiskorištena kreativnost milijuna ljudi
dodat će nov sjaj postignućima čovječanstva. Dižući se iz tame iskorištavanja
i straha, u pravednim i ispravnim odnosima svaki će čovjek unutar
sebe pronaći svrhu i radost življenja.
Prisutnost Krista i Majstora
ubrzat će taj proces; nadahnjivat će čovječanstvo na razumnije i
sigurnije načine napretka. Dolazeću će se civilizaciju, pod vodstvom
tih Poznavatelja Boga, odlikovat novom jednostavnošću.
Već je prisutan sve jači osjećaj da na imanju čovječanstva nije
sve kako treba. Ljudi postaju sve svjesniji ograničenosti svojih
života i traže nešto bolje. Sumnjaju u metode i strukture koje suzbijaju
sudjelovanje u punini života i žude za svrhom i smislom u svemu
što čine.
Uskoro će nove energije ući
u naše živote i nadahnuti ljude na kreativno djelovanje. Umjetnost
i umjetnost življenja dobit će nov, harmoničan poticaj. Ljepota
koju prije nismo poznavali preobrazit će navike čovječanstva i za
sva vremena osvijetliti prirodu Boga.
Čovjek je sada spreman za otkrivenje. Sa srcem i umom u stanju neizvjesnosti
i okrenutima prema budućnosti čeka na slavu koju je, svojom spremnošću,
prizvao.
(Majstor Benjamina Crema, listopad 1983)
Uskoro će doći do velike promjene u našem pristupu životu.
Ta promjena se već događa. Već postoje skrivena strujanja promjene,
pojednostavljenje naših zahtjeva od života, sve veći otpor prema
materijalizmu i svemu onome što on predstavlja širom svijeta. Pa
ipak, još uvijek je vrlo fragmentarna. Ne postoji narod za kojega
bismo mogli reći je ispred drugih, kao cjelina, u provođenju tih
promjena. Širom ove goleme, kompleksne zemlje, Sjedinjenih Država,
postoje džepovi mislilaca i eksperimentatora u življenju koji potpuno
svjesno pokušavaju iznaći načine budućnosti. Gledano s tog motrišta,
čine se prilično izvještačeni. Da upotrijebimo više izbrušene ezoteričke
riječi: puni su sljepila, iluzija. No, eksperimenti se provode i
mnogo se toga naučilo. Na taj način prethodnici budućnosti traže
nove strukture — političke, gospodarske, vjerske i socijalne
— koje će karakterizirati tu budućnost i učiniti da sadašnji
kaos postane stvar prošlosti.
Svi poznajemo kaos u kojem
živimo. Ne postoji mjesto na ovom svijetu sa 6.5 miljardi stanovnika
gdje sve ide prema harmoniji, ispravnim međusobnim odnosima. Harmonija
znači ispravni odnosi. ...

Kada
živite u najsiromašnijim dijelovima Afrike odnosno dijelovima
svijeta gdje postoji samo onaj najgori, rudimentarni oblik
života, gdje trebate raditi 18 sati dnevno samo da biste nahranili
sebe i svoju obitelj, tada se, naravno, može stvoriti vrlo
malo ili nimalo umjetnosti
|
Duša poznaje smisao života. Poznaje svrhu koja je u osnovi našeg
postojanja. Zna zašto smo ovdje. Mi ne znamo zašto smo ovdje. Ne
znamo tko smo ni što je naša svrha. To je zato što smo si dozvolili
da se odvojio od izvora našeg bića koji je duša. Ne poznajemo trostruki
ustroj čovjeka. Ne znamo da su svaki muškarac ili žena u osnovi
potencijalni Bog.
Mi smo iskre božanskog, djelići božanskog,
sa svom božanskošću ugrađenom u toj iskri. Zbog prirode svijeta,
prirode svemira, činjenica da jedan dio nije vidljiv nego se izražava
u onome što zovemo život, postajanje, evolucija života, sili čovjeka
da stvara na vanjskoj, fizičkoj ravni, jer to je mjesto gdje živi
naša osobnost. To stvara uvjete koji u stvari dolaze s razine duše,
iako nesavršeno.
Bez duše, muškarac ili žena su ništa,
ako možete zamisliti muškarca ili ženu bez duše. Iskra Boga, božanska
iskra, odražava se kao duša, a duša se odražava kao muškarac ili
žena na fizičkoj ravni. Fizička ravan je vezana na duhovne ravni
činjenicom duše. Duša djeluje kao božanski posrednik između duhovne
ravni, onoga što nije materija, i same materije, fizičke ravni.
Te dvije ravni su u polarnosti. Također, duša ispunjava život i
izražava prirodu nevidljivog aspekta čovjeka, božanskog aspekta,
i prikazuje to u svojim djelima, bilo na području znanosti, u glazbi,
slikarstvu, arhitekturi ili čemu drugom. Izražava se pravilno prije
svega kada stara ispravne odnose. Nepravilno se izražava kada čini
suprotno, tada stvara nepravilne odnose.
Kada pogledamo na svijet kakav je danas, gotovo da ne vidimo ništa
drugo izuzev nepravilnih odnosa. Ako imate nepravilne odnose, imate
uvjetovanost. Ako imate uvjetovanost, imate ratove. Svi ratovi,
patnje, nesposobnost čovječanstva da se izrazi kao duše u inkarnaciji,
sve je to rezultat uvjetovanosti. Pa ipak, nitko ne mora biti uvjetovan.
Svaki ljudsko biće je uvjetovano — s prošlošću, roditeljima,
samom prirodom osobnosti koju je duša u skladu s Zakonom karme stvorila
za nj. Taj veliki zakon određuje fizičku prirodu, emocionalnu obojenost
i mentalni faktor tog pojedinca. Karma ga određuje i omogućava mu
da stvara ispravne odnose u kratkom razdoblju u kojem se manifestira.
Navikli smo reći 70 godina, no sada je to nešto duže. Bez obzira
na to koliko je dug ili kratak, život osobi daje priliku da se suoči
s određeni problemima, ispravi i razriješi pogreške iz prošlosti,
i tako stvori bolje međuljudske odnose u određenom životu.
U inkarnaciju dolazimo mnogo
puta da bi dobili mogućnost ispraviti pogreške iz prošlosti —
naše pogreške, ne pogreške drugih ljudi. Iako na Zapadu vrlo malo
ljudi vjeruje i reinkarnaciju, sve više ljudi je prihvaća kao intelektualnu
ideju, kao nešto što je možda istinito. Ne znaju što ona točno znači
i kažu: "Možda sam u prošlom životu bio mačka. Zato toliko volim
mačke." Tako Zapadnjaci razumiju reinkarnaciju. Na istoku su milijuni
ljudi reinkarnaciju prihvatili kao dio prirode njihovih života,
međutim čak ni oni nisu razumjeli kako taj veliki zakon funkcionira.
Život se odvija prema zakonu. Jednostavno i očito kakvim se čini,
to je nešto što ispušteno je iz jednadžbe. Koliko ljudi, koliko
filozofa piše o značenju i svrsi života, o reinkarnaciji kao jednom
od zakona, velikom zakonu života? Samo ezoteričko učenje zakonu
karme, zakonu uzroka i posljedica, daje mjesto koje mu pripada.
Isus je to sročio vrlo jednostavno:
"kako siješ tako ćeš i žeti." Nemoguće je to reći jednostavnije
ni, čovjek bi mislio, razumljivije. Kako siješ, bilo to polje kukuruza
ili ne, tako ćeš žeti. Ako sijete u dobru zemlju, dobrim sjemenom
(i ako imate sreće s vremenom), dobit ćete dobar urod. Ako sijete
lošim sjemenom i ne pripremite tlo kao treba, imat ćete loš urod.
Vrlo je jednostavno. On je to tako sročio jer su njegovi slušatelji
bili poljodjelci koji su tako mogli razumjeti što želi reći. Ali
on naravno, sasvim je jasno, govori o zakonu karme. Opisao ga je
tako zgodno i sažeto da nitko to ne uzima za ozbiljno te je to ostala
samo još jedna od onih banalnih istina koje nisu zaživjele u praksi.
Nepravdu
uzimamo tako olako, čak i oni među nama koje to brine, koji
o tome pišemo i govorimo, koji se pridružujemo skupinama,
aplaudiramo nevladinim agencijama koje neumorno dijele hranu. |
Zakon karme, Zakon uzroka i posljedice je veliki zakon koji upravlja
našim cjelokupnim postojanjem. Svaka naša misao, svako djelo koje
napravimo čini određeni uzrok. Posljedice koje proistječu iz tih
uzroka čine naše živote dobrima ili lošima. Činimo to samima sebi.
Budući da taj zakon određuje ljudsko stanje na planetu Zemlji, mi
smo vezani njime. U pogledu toga ne možemo učiniti ništa osim da
budemo neškodljivi.
Ako ste neškodljivi, poštujete
zakon. Ako su vaša djela ispravna, iz dobrog djela može doći samo
dobra posljedica. No u devet od deset slučajeva čovječanstvo čini
pogrešna djela. Oduvijek smo ratovali. Oduvijek smo krali. Uvijek
smo bili pohlepni, sebični i samozadovoljni. Sva ta djela koje je
čovječanstvo nakupilo su destruktivna. Otuda činjenica da imamo
svijet koji je destruktivan.
Imamo svijet potresa, poplava, cunamija i drugih katastrofa. Imamo
avionske nesreće, željezničke nesreće, automobilske nesreće i najrazličitije
druge katastrofe na fizičkoj ravni. Poznajemo bolest. Ubija nas.
Ograničava nas. Zbog nje brzo starimo. Bolest je posljedica naših
pogrešnih misli i djela, i pogrešnih misli i djela naših predaka,
jer preko svog genetskog ustroja nasljeđujemo sklonosti prema ovoj
ili onoj bolesti.
Što onda možemo učiniti? Očito
je da trebamo stvoriti neškodljivost u svakoj situaciji i u svim
odnosima. Kada stvorimo neškodljivost u svim odnosima, otkrit ćemo
da je svijet lakše, bolje, prijaznije i skladnije mjesto za život.
Čini se tak jednostavnim, no
nama je nevjerojatno teško. Tako je teško živjeti umješno. Ne mislim
na način umješnih varalice, nego na način koji je graciozan, elegantan
i smislen, koji poštuje zakone naše prirode, činjenicu da smo potencijalni
bogovi, način koji je ispunjen kreativnošću. Sretni smo ako imamo
vremena za dokolicu da budemo kreativni, jer za to je potrebna dokolica.
Većina ljudi danas nema dokolice.
Možda imaju vremena, no vrijeme i dokolica nisu sasvim isto. Potrebno
im je obrazovanje, upute. Trebaju pobudu i uvjete za život harmonije,
neškodljivosti. Moraju jesti barem jedanput, po mogućnosti dvaput,
dnevno, i znati odakle će im doći sljedeći obrok. Nažalost, danas
je na svijetu na milijune ljudi koji nemaju taj užitak, koji gotovo
da nikad ne jedu, koji se ne mogu sjetiti kada su imali zadnji obrok.
Milijuni ljudi umiru u svijetu krcatim hranom. Svijet je tako pun
hrane da ne znamo što bi s njom. U pojedinim dijelovima svijeta
hrana se svakodnevno baca, a istovremeno milijuni umiru u pomanjkanju
iste. To je strašna, bolna situacija — to jest trebala bi
biti bolna. Bolna je za ljude koje ne vidimo, koji su zanemareni.
Trebala bi biti bolna za sve nas.
To, da se događa neprestano,
svakog dana, svakog sata i svakog trenutka trebala bi biti bol,
katastrofa života. Ljudi hodaju preko cijelih pustinja i traže agencije
koje — čuli su — dijele hranu. Netko je rekao da se
hrana dijeli, no do nje je osam dana "trekinga" kroz pustinju, ako
ga mogu izdržati. Uzimaju svoju djecu i hodaju kroz pustinju. To
je stvarnost za milijune ljudi. To bi moralo biti tako šokantno,
tako bolno, da ga ne možemo izdržati više nijedan dan.
Kao što je rekao Majstor, dolazi
vrijeme kada ćemo se na ovo vrijeme osvrtati s potpunom nevjericom,
nesposobni shvatiti kako smo to mogli činiti. Kada se u budućnosti
ljudi osvrnu na ove prijelomna vremena, zaprepašteno i s nevjericom
će se čuditi lakoći s kojom su tolerirali nepravde sadašnjice, okrutnost
i besmislenu patnju koje toliko prljaju naše živote.
Ljudi
hodaju preko pustinja tražeći humanitarne agencije
koje, čuli su, dijele hranu. |
Mi to uzimamo tako olako, čak i oni među nama koje to brine, koji
o tome pišemo i govorimo, koji se pridružujemo skupinama, aplaudiramo
nevladinim agencijama koje neumorno dijele hranu. Teško je zamisliti
kako, kao rasa, možemo podnositi takvu situaciju. "Koliko još,"
pita Maitreja, "možete trpjeti takvo poniženje." To je poniženje,
degradacija našeg života. To je degradacija naše zbiljnosti kao
potencijalnih bogova. Mi smo takozvana duhovna bića koja ne izražavaju
svoju duhovnost. Poznajemo je, no ne upražnjavamo je. Nemamo volje
da je upražnjavamo. Čovječanstvo je u svom sadašnjem stanju sposobno
vidjeti sve zlo, potrebe i strahote današnjeg svijeta, protresti
glavom i dati donaciju nekoj humanitarnoj agenciji. No možemo smo
to začas odbaciti, nesposobni da ga zaržimo u svojoj pažnji i dovedemo
do točke gdje nastupa volja, tako da prestanemo trpjeti tu degradaciju.
Ono što je potrebno da bi se svijet očistio od tih bolesti je čvrsta
odluka, izraz volje čovječanstva, a ne samo briga.
Na svijetu ima još mnogo užasnih
nepravdi, strašne boli i patnje, bolesti i zloporabe droga. Kako
iskorištavamo druge ljude, kako smo nevjerojatno netrpeljivi prema
drugim narodima, ljudima druge boje kože. Mislimo da smo jako dobro
obrazovani, visoko-razvijeni. Očito nismo.

Danas
je na svijetu na milijune ljudi koji gotovo da nikad ne jedu, koji se ne mogu sjetiti kada su imali zadnji obrok |
Mislim da će sam Maitreja morati čovječanstvu ukazati na te krivde,
pokazati koliko je sve to neizdrživo grozno. Mi svi znamo da je
grozno, no je li nam neizdrživo bolno? Možemo li razmišljati o tome
staloženo? Ako možemo o tome staloženo razmišljati i ako nas ne
uznemiruje previše, tada je očito da nismo naš tako jako civilizirani,
baš tako jako razvijeni.
Majstori vide da je čovječanstvo
dospjelo do točke gdje je spremno učiti. Zato su ovdje. Prizvali
smo ih jer smo kao nikada prije spremni slijediti njihove pouke
i stvoriti harmoniju i pravdu. ...
[Za cijeli članak vidi (tiskano) izdanje Share Internationala
od siječnja/veljače 2006. (ne izlazi na hrvatskom, nego na engleskom,
njemačkom, slovenskom, i brojnim drugim jezicima — op. p.)]
Pitanja
i odgovori:
P.: Priča se da je Bijela kuća zabrinuta zbog lijevog
skretanja u Južnoj Americi. Zašto?
O.: Sjedinjene Države
su, uza sav svoj "modernizam", politički vrlo desno usmjerene:
fanatično su predane kapitalizmu, privatnom poduzetništvu, tržišnim
silama i tako dalje, i prirodno je da ih brine svaki pojedinačni
ili organizirani pomak "ulijevo" u državama Južne Amerike, koje
SAD vidi kao svoju "interesnu sferu". Neprijateljski odnosi
Sjedinjenih Država prema Kubi i njezine "promjene režima" u
Čileu i drugdje samo su ilustracija koliko je daleko SAD spreman
ići da bi zadržao kontrolu nad južnoameričkim vladama, ma koliko
diktatorske i korumpirane one bile. Sada se ljudi na Jugu, na
primjer u Venezueli i Boliviji, bune i zahtijevaju poštenu igru.
I naravno da je Bijela kuća zabrinuta. Pričekajte na početak pritiska
na njih.
P.: Boji li se američka administracija moći ljudi —
kako u Sjedinjenim Državama tako i u Latinskoj Americi?
O.: Da, no američka administracija
nije jedina koja se boji moći ljudi. Vlade su sve svjesnije te
dodatne opasnosti po njihovu vladavinu. Pokušat će je suzbiti
na svaki mogući način na koji će se usuditi, no ne mogu spriječiti
najveću moć na zemlji da ustane i ispuni svoju sudbinu.
P.: U Libanonu su se nedavno dogodila ubojstva Rafika Haririja,
Samira Kassira, Georga Hawija i Gebrana Tuenija, i pokušaji ubojstva
Maia Chidaica i Eliasa Murra. Smatrate li da je CIA bila umiješana
u sve te događaje, posredno ili neposredno? Ako je tako, što želi
dobiti time?
O.: Ne u sve, umiješana
je u ubojstva Rafika Haririja i Gebrana Tuenija te pokušaje ubojstva
Maia Chidaica i Eliasa Murra. Time žele, kao što su učinili s
ubojstvom Rafika Haririja, krivnju za ta ubojstva i pokušaje ubojstva
svaliti na Sirijce. Sve je to dio pritiska na Siriju kako bi ona
ispunila očekivanja glede pomoći "ustanicima u Iraku". Za SAD
je Sirija, zajedno s Iranom i Sjevernom Korejom, jedna od država
koje tvore "trokut zla".
P.: Da li se neko od tih ubojstava dogodilo s odobrenjem, prešutnim
odobravanjem ili znanjem viših dužnosnika sirijske administracije?
O.: Ne.
P.: Čini se da Share International poklanja mnogog pozornosti
problematičnim područjima svijeta kao što je Srednji istok, i
pitanjima kao što je palestinsko-izraelsko pitanje; zašto tim
pričama dajete toliko prostora u vašem časopisu?
O.: Zato što je razrješavanje
tamošnjih sukoba ključno za svjetski mir.
P.: S obzirom na razočaravajući ishod summita skupine G8 2005.
godine, unatoč svom trudu aktivista, slavnih i običnih ljudi,
mislite li da će ljudi izgubiti volju i prestati demonstrirati?
Trebaju li i dalje marširati i prosvjedovati? Mislite li da bi
bilo djelotvornije kad bi aktivisti, nevladine udruge i slavne
osobe za postizanje svojih ciljeva — otpis dugova, pravednu
trgovinu i iskorjenjivanje siromaštva — apelirali na javnost,
a ne na političare?
O.: Ne, vlade su te koje
trebaju sklopiti sporazume koji će dovesti do promjena. Čini se
da još nije pravo vrijeme za to. Od ključne je važnosti
je da ljudi nastave s organiziranjem demonstracija i marševa.
Potrebno je sve više probuditi "glas ljudi" i stvoriti mu platformu
s koje će svoje zahtjeve moći obznaniti vladama: zahtjeve za mir,
slobodu i dijeljenje dobara.
P.: Nakon nadahnjujućih događaja tijekom narančaste revolucije
prošle godine u Ukrajini dio je ljudi sada razočaran predsjednikom
Viktorom Juščenkom? Možete li nam reći nešto o perspektivi Ukrajine?
O.: Velika je razlika
između vodstva i nadahnuća idealističke skupine ljudi i praktičnog
ostvarivanja nada i ideala tih ljudi. G. Juščenko sada kada je
na položaju nalazi da je daleko teže ispuniti nade mnogih. Oni
se ne smiju oslanjati na jednog, ne previše praktičnog čovjeka.
Trebaju izabrati tim praktičnih idealista i zajedno raditi
za dobro svih.
P.: Ima li šanse za postupak opoziva (op. prev. — impeachment)
Georga Busha?
O.: Što on mora učiniti
da bi ga se opozvalo, kad je već sve učinio?
P.:Što biste vi osobno voljeli da se dogodi u svijetu u 2006.
godini?
O.: Kraj rata. Kraj gladi.
Maitrejin izlazak u javnost.
P.: Pročitao sam neke vaše kritike razvijenog svijeta u pogledu
njegova odnosa prema svjetskoj gladi. Osim pisanja svom kongresniku,
od čega po mom iskustvu nema praktički nikakve koristi, što još
ja, samo jedan čovjek, mogu učiniti?
O.: Nastavite pisati
i prosvjedovati i demonstrirati da ste čovjek s osjećajima i srcem.
Vi niste samo jedan čovjek, nego je na svijetu na milijune ljudi
poput vas.
P.: Nije li jedan od glavnih uzroka gladi u zemljama u razvoju
činjenica da su same njihove vlade korumpirane? SAD šalje pomoć
siromašnim zemljama u Africi, no izgleda da se tamo ništa ne mijenja.
O.: Istina je da su vlade
često korumpirane. No ne možemo zato uskratiti hranu onima koji
gladuju. Pravi je dogovor, naravno, globalno međusobno dijeljenje
dobara, koje je neizbježno i s vremenom će se dogoditi.
P.: Kada slušam i čitam britanske medije ponekad imam osjećaj
da sada nisu politički neutralni. Ako je to točno, možete li mi
reći što se događa u Velikoj Britaniji?
O.: Od presudne pogreške
— napada na Irak — i odbijanja da se ispriča ljudima,
g. Blair je izgubio velik dio potpore javnosti. Objavio je da
će se povući prije narednih izbora i tako postao premijer "koji
je unaprijed izgubio izbore". Njegovi nekadašnji privrženici počeli
su se suprotstavljati njegovim planovima, posebno onima za promjene
u obrazovnom sustavu. Istovremeno, Konzervativci su pronašli novog,
mladog, karizmatičnog vođu koji im daje nadu za novu pobjedu na
izborima. Mediji su , naravno, skloni zagovarati "tradicionalne
vrijednosti", koje su obično vrijednosti Konzervativaca, i sada
"drže" liniju Konzervativaca. "Establišment" tiskanih i elektronskih
medija osjeća mogućnost povratka Konzervativaca na vlast.
P.: Brojne države u Europi (Francuska, Njemačka, Nizozemska
i do neke mjere Velika Britanija), kao i Australija, u zadnje
se vrijeme suočavaju s međukulturalnim odnosno međurasnim problemima.
Koji društveni model je po vašem mišljenju najpošteniji za sve
građane? (1) Postoji li idealan model ili (2) svaka država treba
pokušati razviti vlastitu inačicu koja odgovara njezinim okolnostima?
O.: (1) Ne. (2) Da.
P.: U razdoblju nakon raspada Sovjetskog Saveza ima mnogo kritika
na račun Lenjina i Staljina. Neki ih smatraju diktatorima i tiranima.
(1) Kakva je istina o Lenjinu? Je li ga nadahnjivala Hijerarhija?(2)
Je li on bi namjerno uklonjen s političke scene?
O.: (1) Ne. (2) Da.
P.: Za slučaj Staljina i Hitlera sam čuo da se "tama borila
s tamom". Može li se Staljinov režim nazvati "režimom tame"?
O.: Ne. Za neke da, za
Rusiju kao cjelinu ne. Za razliku od Hitlera, Staljin nije bio
zao, bio je "siv". Ono što je činio bilo je, kako se njemu činilo,
za dobro Rusije. Bio je previše bezobziran i fanatičan, no bio
je i veliki ratni vođa. Za vrijeme rata protiv nacista održao
je Rusiju na okupu.
P.: Koji činitelji utječu na to da netko postane terorist ?
O.: Otuđenje. Gnjev,
očaj. Separacija. Fanatično vjerovanje u vlastiti cilj iznad svih
drugih. Nedostatak osjećaja za mjeru.
P.: (1) Može li čovjek razviti svoje srce? (2) Kako da postanem
osjetljiviji na druge, na svijet, iz svojega srca?
O.: (1) Da. (2) Više
meditirajte. Više služite. Naučite prepoznavati razliku između
emocionalnog odziva (solarni pleksus) i odziva duhovnog srca.
Razvijajte osjetljivost na posljednje. Razvijajte uključivost.
Pokušajte ne bježati neugodnih ili bolnih činjenica. Pokušajte
da ne budete samozadovoljni. Pokušajte se ne bojati ili sramiti
izraziti ljubav kada je iskusite.
P.: Nedavno ste najavili da će se uskoro zbiti jedan zanimljiv
događaj. Ovog tjedna je na televizijskim vijestima bila vijest
o nepalskom mladiću koji neprekidno meditira već približno šest
mjeseci, sjedeći bez hrane i pića u deblu vrlo velikog drveta.
Televizijski spiker je nagovijestio da bi on mogao biti reinkarnacija
Buddhe! (1) Može li vaš Majstor to potvrditi? (2) Ako je odgovor
potvrdan, jeste li mislili na taj događaj?
O.: (1) Ne, Buda se ne
reinkarnira. (2) Ne.
P.: Moje /najsrdačnije zahvale za izvanredan način na koji
čovječanstvu prenosite vrlo važnu poruku i pouzdane informacije
iz nepresušnog izvora. To mi daje potvrdu i nutarnju potporu.
Želim vam postaviti sljedeće pitanje:
U ljudima postoji sklonost da namjerno škode drugim živim bićima,
na primjer da muče druge ljude i životinje, i u tome "uživaju".
Proizlazi li to iz nesavršenosti, nepotpunosti, odvojenosti? Čini
mi se da se to kod životinja ne može pronaći.
O.: Iz nesavršenosti, odvojenosti
i samodopadnosti. Iz nerazumijevanja zakona uzroka i posljedice
odnosno karme, zakona o ponovnom rađanju i zakona o neškodljivosti.
Također, širom svijeta prisutna je potisnuta ljutnja i frustracija
što se uvjetovanjem prenosi iz generacije u generaciju, koja provali
u ljudima i daje si oduška u groznim okrutnostima opisanima u
pitanju.
P.:Kako objašnjavate proturječja između komentara Majstora
Djwhala Khula u knjizi The Externalisation of the Hierarchy
(Eksternalizacija hijerarhije) i vaših tvrdnji o ponovnom
dolasku koji prethodi eksternalizaciji?
"Prvi korak je pojava određenih ašrama, kojima upravljaju
određeni Majstori, na fizičkoj razini, koji će pobuditi opće prepoznavanje
i javnosti zajamčiti činjenicu Hijerarhije i obnovu misterija.
Kasnije su, ako se ti koraci pokažu uspješnima, mogući drugi i
važniji dolasci, počevši s povratkom Krista." (stranica 559).
O.: Ja jednostavno govorim
o vlastitim iskustvima budući da su me zamolili da to činim. Iako
su planovi Hijerarhije su često podrobni i egzaktni, oni su i
promjenjivi i prilagodljivi okolnostima koje se mijenjaju. Dolasku
Maitreje u srpnju 1977. godine prethodila je eksternalizacija
petero Majstora u New York, London, Ženevu, Darjeeling i Tokyjo.
Ti Majstori nisu pokušali "pobuditi opće prepoznavanje", no tijesno
surađuju sa svojim učenicima u tim gradovima i državama. Sada
su u svijetu 14 Majstora i Maitreja.
P.: Zbunjen sam. Baš jučer sam vidio svjetlosni uzorak (više
o svjetlosnim uzorcima) savršeno oblikovanog simbola yin i
yang. Reflektirao se sa prozora na zid. Zapanjili su me njegova
jasnoća, detaljnost i savršenost. Danas me je e-mail poruka od
prijatelja, na vrlo zaobilazan način, dovela do vaše internetske
stranice, gdje sam otkrio da su ti svjetlosni uzorci široko rašireni
fenomen. Intrigira me ta slučajnost. Jučer sam vidio svjetlosni
uzorak. Danas sam otkrio vašu stranicu. Ne znam što da zaključim
iz toga.
O.: Ako vam mogu predložiti:
pokušajte oba iskustva uzeti ozbiljno!
P.: Križevi u privatnim kućama počeli su se pojavljivati davno
prije 1988. godine. Moj muž i ja smo u siječnju 1977. godine kupili
kuću u Oxfordu, u Novoj Škotskoj. Uselili smo se jedne subote
u veljači. Sljedeće srijede se oko osam sati ujutro, na zidu kod
donjeg dijela stubišta pojavio prelijep svjetlosni križ. Bio je
tamo oko 10 minuta i zatim nestao. Pojavio se još dva puta u isto
vrijeme. Sljedeće veljače križ se ponovno pojavljivao tri dana.
Tako se pojavljivao šest godina. Sedme godine smo se iselili.
O.: Križeve je kao znak svoje
dolazeće prisutnosti 19. srpnja 1977. godine manifestirao Maitreja.
P.: Ne razumijem zašto moramo stvoriti ozračje očekivanja
da bi Maitreja istupio. Kod stvaranju takvog ozračja postoji vrlo
stvaran problem. Ako ljudima kažem da je Maitreja tu, oni će samo
reći: "Tko?" Kršćani će se odazvati samo ako ga imenujemo Krist,
no tako udaljavamo budiste i muslimane. Ako ljudima kažemo da
je Maitreja osoba Krista, tako ćemo odvratiti ateiste. Ako kažemo
da je on jedna osoba čije će ideje svijet učiniti boljim, neće
nam vjerovati jer dosada još nije bilo takve osobe.
O.: Zašto ste tak uvjereni?
Pokušajte i otkrijte što će se dogoditi. Neke će zanimati; neki
će vas uzeti ozbiljno. Neki će vjerovati da ste im rekli istinu.
Neki će se nasmijati i otići. Pa što? Niste sami.
P.: "Kvaka 22" kod govorenja ljudima o Maitreji je ogromna
i obeshrabrujuća; zašto se onda truditi?
O.:Zato što svaki put kada
kažete nekome o tome što se događa pomažete Njemu i svijetu.
P.: Živimo u vrlo ciničnom, skeptičnom i iznurenom vremenu.
Nazovite me defetistom, no ako Maitreja čeka na takvo ozračje
da bi istupio, čekat će vječno! Većina ljudi je sebična i nije
ih briga za dijeljenje dobara. Ateisti ne žele čuti o ničemu "duhovnom"
pa se neće odazvati na priču o Maitreji. Većina ostalih također
neće vjerovati.
O.: Da, prilično ste defetistički
nastrojeni. Vi u to vjerujete. Po čemu ste vi toliko posebni?
Nekoliko je tisuća ljudi već godinama veselo, i s različitim razinama
predanosti, uključeno u širenje tih informacija. Otprilike 30
milijuna ljudi je čulo za njih. Od toga 20 milijuna (to je dvoje
od troje) se odazvalo na njih bez predrasuda, otvorenu su na mogućnost
da su te informacije istinite. Više od 2 mlilijuna apsolutno vjeruje
u njihovu istinitost. Razvedrite se!
P.: Prošlo je već gotovo 30 godina. Želim pričati ljudima
o Maitreji, no zaista mi se čini da od toga nema koristi. Želim
da se pojavi što je prije moguće, no polako gubim nadu da će se
to ikada dogoditi.
O.: OK. Onda će vas iznenaditi!!
P.:Maitreja kaže da neće izaći na svjetsku scenu sve dok ne
bude "ozračja očekivanja" — onda ćemo čekati vječno. Nema
šanse da raširimo riječ po cijelom svijetu i stvorimo takvo ozračje
nade na globalnoj razini. Dijelio sam letke o njemu u svojoj crkvi
i u trgovini i većina ih je ljudi odbila. Na taj se način vijest
neće proširiti na vrlo širokoj razini, tako da si ne mogu pomoći
a da se ne zapitam: "Koja je svrha toga?"
O.: Podijelili ste jedan
letak premalo! Ne trebamo obavijestiti svakog čovjeka na svijetu,
nego samo stvoriti "kritičnu masu".
P.: Pročitao sam vaše prijedloge. Nijedna televizijska ili
radijska postaja ne želi slušati o duhovnom učitelju, a ostavljanje
brošura Share Internationala u New Age trgovinama jednostavno
nije dovoljno. Zbunjen sam. Molio sam se Maitreji za vodstvo po
tom pitanju, no ako vi imate kakvu riječ ohrabrenja, bio bih vam
vrlo zahvalan.
O.: Samo nastavite! Ide vam
izvrsno!
P.: (1) Čuo sam za ljude u situacijama na rubu smrti koji
su bili spašeni nekom vrstom božanske intervencije. Zašto se nekim
ljudima dogode takva čuda, a drugima ne? Čini se kao da je Bog
tu nepošten. (2) Maitreja nas rado naziva "samozadovoljnima".
To je osuđivački. Mislio sam da bi on bio protiv osuđivanja.
O.: (1) Time upravlja zakon
uzroka i posljedice odnosno karme. Ljudima se pomaže ili bivaju
izliječeni u skladu s njihovim karmičkim stanjem. Naša djela u
ovom i u prošlim životima — kako neškodljiva tako i destruktivna
— određuju što će se dogoditi. (2) Ne znam da li nas Maitreja
"rado" naziva samozadovoljnima. Činjenica je da mi na Zapadu jesmo
samozadovoljni, uzevši u obzir tako veliku gladi i nepotrebnu
patnju u svijetu. Samozadovoljstvo je jedan od glavnih činitelja
koji nas čine sposobnima da prihvaćamo takvu okrutnost.
P.:Da li transmisijska meditacija ublažava simptome kod osobe
s graničnim poremećajem osobnosti?
O.: Ne, međutim energije
su vrlo snažne i mogu biti prekomjerno stimulativne za neke ljude
čiji živčani sustavi su "granični".
(Više pitanja i odgovora)
Pisma
čitatelja:
Tijekom mnogo godina neki su se Majstori, posebice Maitreja i
majstor Isus, u različitim olbičjima pojavljivali velikom broju
ljudi iz cijelog svijeta. Pojavljuju se i na predavanjima i meditacijama
Benjamina Crema, pružajući ljudima u publici priliku da ih intuitivno
prepoznaju. Neki ljudi podijele svoja iskustva s časopisom Share
International. Ako susrete porvrdi Majstor Benjamina Cremea, pisma
se objavljuju. Ta iskustva dana su da nas nadahnu, usmjere ili
pouče, a često i da nas ozdrave i obodre. Također, Majstori vrlo
često privlače našu pažnju na neku našu fiksiranu netoleranciju
(na primjer protiv pića ili pušenja) ili je komentiraju. Mnogo
puta djeluju kao anđeli spasitelji u nesrećama, tijekom ratnih
vremena, potresa i drugih katastrofa. Pisma koja slijede primjeri
su tog načina komunikacije Majstora:
Samoposluživanje
Dragi uredniče,
U siječnju 2005 godine bila sam u posjeti svojoj obitelji u Teheranu,
u Iranu. Jednoga dana poslije kupovine moja majka je predložila
da se vratimo kući autobusom, što sam rado prihvatila jer se još
od svojih školskih dana nisam vozila autobusom u Iranu.
Kada je autobus stigao, primijetila
sam da muškarci ulaze na prednji, a da žene moraju ulaziti na
stražnji ulaz. U autobusu je bila niska žičana mreža koja je odvajala
muškarce od žena. Stajala sam s ostalim ženama u stražnjem dijelu
zapanjena takvim rasporedom u kojem su muškarci sjedili sprijeda,
a žene stajali straga.
Kada smo krenuli, iz prednjeg
djela autobusa podigao se muškarac vitkog stasa, star 35 do 40
godina i držeći u rukama mnogo listova bijelog A4 papira na kojima
je nešto pisalo počeo vikati: "Imam Zamaan
(Maitreja) je tu, pročitajte sve o tome. Podignite ruku ako želite
letak."
U jednom trenutku pogledao
se je pravo u mene. Osjetila sam da me izaziva da uzmem letak.
Bila sam u nedoumici i razmišljala sam je li moguće da je taj
čovjek autentičan. Nisam podigla ruku, a kada sam odlučila da
želim pogledati letak već je bilo prekasno.
Možete li mi molim vas reći
je li taj muškarac bio Maitreja?
Essy
Payne, Westcliff on Sea, Velika Britanija
(Majstor Benjamina Crema
potvrđuje da je "čovjek na autobusu" bio Maitreja.)
Empatija
Dragi uredniče,
16. veljače 2005. poslijepodne, na dan predavanja Benjamina Crema
u Minhenu, krenuo sam zajedno sa svojom obitelji (ženom i moje
dvoje hendikepirane kćerke) na hodočašće u crkvu u Altöttingu
u Bavarskoj. Dok sam sa svojom kćeri koja je bila u invalidskim
kolicima stajao kod ulaznih vrata, osjetio sam kako me netko poteže
za desnu ruku. Okrenuo sam se i ispred mene je stajao 10-ogodišnji
dječak s naočalama i slušnim aparatom. Zagledao se u mene i dao
mi znak da se sagnem — i poljubio me u desni obraz. Rekao
mi je da je njegovo ime Martin i držeći me za ruku proveo kroz
crkvu do kripte u stražnjem djelu i natrag. Za vrijeme te kratke
ekskurzije često je od mene tražio da ga zagrlim, što sam više
puta i učinio. Nakon što smo se pozdravili iznenada je nestao.
Je li taj dječak bio netko poseban?
Dimitri
Hochhalter, Tettnang, Njemačka
(Majstor Benjamina Crema
potvrđuje da je "dječak" bio Maitreya.)
Daleko od vreve
Dragi uredniče,
U veljači 2005. vozim se autobusom na transmisijsku meditaciju
u Londonu. Dok sjedim na donjem katu autobusa, ispod video ekrana,
moju je pozornost privlači tamnoputi muškarac koji je bio upravo
ušao. U Šezdesetim je godinama, nosi kapu sa šiltom i u svakoj
ruci ima po jednu vrećicu s namirnicama. Nikako ne može pronaći
svoju voznu kartu, pa se šali sa vozačem: "Biste li prepoznali
poštenog čovjeka kad biste ga sreli?" Toplo i bezbrižno se smješka,
kao da ima vremena na pretek. Naposljetku sjeda na sjedalo ispred
mene. Tada se na video-ekranu ispisuje moj dnevni horoskop: "Nitko
i ništa vas ne može spriječiti u postizanju vašeg cilja," Razmišljam
o Maitreji, o tome da li da ostanem u Londonu i pronađem posao,
ili se vratim u svoju rodnu ruralnu Irsku, gdje uglavnom sama
meditiram. Taj čovjek me pogleda ravno u oči i pita: "O čemu razmišljaš,
djevojko?" Gledali smo duboko jedno u drugo, bez riječi, bez misli,
a s toliko dubine. Već nakon dvije stanice ustaje da bi sišao
U prolazu mi kaže: "Dobro pogledaj, djevojko, na ovo ludilo oko
nas, vani je prava ludnica." Ponovno smo licem u lice: " Ali ti
i ja, sestro, mi smo izvan toga". I ponovno ta intenzivna interakcija.
Odlazi iz autobusa; dok autobus odmiče, promatram ga kako mi šalje
poljubac. Što mislite? Je li to bio Maitreja?
Mary Breach,
Sneem, Co. Kerry,
Irska
(Majstor Benjamina Crema
potvrđuje da je čovjek bio Maitreja.)
Bolje spriječiti nego liječiti
Dragi uredniče,
U
nedjelju 13. studenog 2005. baš sam se spremao održati govor o
ponovnom dolasku i prezentaciju slajdova s čudima u Quaker
Meeting House u Edinburghu kada
je došao muškarac u kasnim šezdesetima i pridružio se ostaloj
publici koja je došla na predavanje. Ponudio sam mu šalicu čaja
prije početka i on ju je prihvatio. Ono što je bilo pomalo neobično
je to da je čim je sjeo uzeo u ruke igle za pletenje i počeo plesti!
(Pomislio sam da je to malo čudno i morao sam se suzdržavati da
se ne počnem smijati.)
Bio je jednostavno sportski
odjeven, nosio je crvenu sportsku jaknu. Imao je male, duboke
oči i lagano grub ten, a odavao je dojam općenito veselog raspoloženja.
Budući da je bilo prisutno
samo petero ljudi, pozvao sam publiku da tijekom predavanja postavlja
pitanja. Za vrijeme mog predavanja muškarac je, iako se činio
vrlo zadubljen u pletenje, vrlo pažljivo slušao i postavljao mnogo
pitanja. Uvijek je bio vrlo uljudan i činilo mi se da su njegova
pitanja bila vrlo pomno smišljena kako bih ja s odgovorom na njih
na najjasniji i najjednostavniji mogući način dokraja
razumljivo objasnio i proširio pojedine aspekte priče o ponovnom
dolasku. Sva su njegova pitanja u svojoj osnovi bila radoznala,
a nikad skeptična, sumnjičava ili negativna.
Nakon predavanja predstavio
se kao Danijel te mi pokazao mi uzorak koji je pleo — nazvao
ga je prijateljski kvadrat — i zamolio me ga primim na dar.
Ostale slušatelje darivao je s još nekoliko "prijateljskih kvadrata".
Još smo kratko razgovarali i rekao mi je da je prije mnogo godina
imao 13 operacija na mozgu i da je to utjecalo na njegovo pamćenje.
To mi se činilo prilično zapanjujuće — da je prošao tolike
operacije. U jednom trenutku našeg razgovora ponovio je jedno
pitanje jer se nije mogao sjetiti je li ga prije postavio prije.
(Pitao sam se nije li on jednim dijelom moj odraz, budući da i
ja imam slabo pamćenje.) Također, raspitivao se o Teozofskom društvu
i o tome kako doći do njega.
Ako se dobro sjećam, zatim je popio još jedno piće, uzeo nekoliko
komada informativnih materijala i otišao.
Budući da je ovaj susret
bio prilično neobičan, pitam se je li to možda bi Majstor?
Cameron Pirie,
Edinburgh, Škotska.
(Majstor Benjamina Crema
potvrđuje da je "pletač" bio Maitreja.)
Znamenje
Govor
iranskog predsjednika u Ujedinjenim narodima
Svi znamo za fanatične stavove iranskog
predsjednika Ahmadinejada prema Izraelu. Share International ne
podržava takvu neobuzdanu retoriku.
Usprkos tome, kada je predsjednik Ahmadinedžad 17. rujna 2005.
godine u Ujedinjenim narodima u New Yorku govorio drugim svjetskim
vođama, izviješteno je da je tijekom svog govora bio okružen blistavom
svjetlošću. Naša informacija je da je svjetlost manifestirao Maitreja.
Svjedoci izvještavaju da
su vidjeli blistavu svjetlost koja je okružila Predsjednika kada
je počeo govoriti i ostala s njim tijekom čitavog njegovog govora.
I on sam je kasnije rekao da je osjetio da se događa nešto neobično.
Na kraju svog govora, predsjednik
Ahmadinejad je rekao: "Čovječanstvo je od početka vremena čeznulo
za danom kada će pravda, mir, jednakost i suosjećanje obuhvati
svijet. Svi mi možemo doprinijeti ostvarenju te čežnje. Kada taj
dan dođe, ostvarit će se vrhovno obećanje svih religija —
pojavit će se savršeno ljudsko biće koje očekuju svi proroci i
pobožni ljudi. Dovest će svijet do pravde i potpunog mira. O,
svemogući Bože, molim se tebi da požuriš dolazak svog posljednjeg
povjerenika, onoga koji je obećan, savršenog i čistog bića, onoga
koji će svijet ispuniti pravednošću i mirom."
Predsjednik Ahmadinejad,
šijitski musliman, tako je otkrio svoje vjerovanje, koje dijeli
s mnogim drugim šijitima, da je dolazak Imama Mahdija blizu. Neki
komentatori to su komentirali kao politički oportunizam, međutim
početkom studenog 2005. godine Ahmadinejad je višim iranskim vjerskim
vođama rekao da smatra da je zadatak njegove vlade "pripremiti
put za veličanstveni dolazak Imama Mahdija — neka Bog ubrza
njegov dolazak". Također, u zadnje vrijeme je slušateljstvima
govorio da će se dolazak Imama Mahdija dogoditi unutar dvije godine.
Kao što će čitatelji znati, Imam Mahdi je jedno od imena pod kojima
se očekuje Maitreja.
(Izvori: Channel 4 News,
Velika Britanija; www.un.org)
Nove tvrdnje o Gospi koja lije suze
Prije
dvije godine otkriveno je da mali kip Gospe izrađen od fiberglasa,
koji je Tajlandu i kupila i nakon toga u Rockingham, u Zapadnoj
Australiji donijela gospođa Australije, lije suze od ulja (vidi
fotografiju).
Temeljita ispitivanja pokazala
su da nije bilo moguće napraviti da uljne suze teku iz kipa. Inače,
suze mirišu na ruže i bile su povezane s nekim slučajevima izlječenja,
Tada je Majstor Benjamina Crema potvrdio da se radio autentičnom
znamenu što ga je stvorio Majstor koji je bio Marija. (vidi SI
od siječnja/veljače 2003.)
Sada se pojavljuju nove tvrdnje
u vezi s tim kipom. U kući u kojoj se kip nalazi redovito se pojavljuje
sama Gospa. Pojavljuje se svake večeri oko osam sati u vrtu gospođe
Powell. Nadalje, rečeno je da je Gospa ostavila je tragove svojih
stopala u betonskom pločniku gdje se pojavljuje.
Vlasnica kuće rekla je da
se isto po ružama mirisavo ulje koje je lio kip može vidjeti i
na mjestu gdje su se dogodila ukazanja. Neki vjernici koji su
posjetili kuću izvijestili su da su im se na odjeći pojavile uljevite
mrlje. Kup posjećuje više od stotinu ljudi tjedno. Mnogi od njih
dolaze od izvan Australije nadajući se čudesnom izlječenju.
(Izvor: The Sunday Times,
Australija)
(Majstor Benjamina Crema
potvrđuje da su to ukazanja Majstora koji je jednom od svojih
života bio Isusova majka Marija.)
Pomoć pri eksploziji nafte
Britanski peti najveći terminal za skladištenje nafte Buncefield,
u pokrajini Hertfordshire, bio je postrojenje koje se prostiralo
na četrdeset hektara. Imao je dvadeset ogromnih rezervoara od
kojih je svaki sadržavao milijune litara, benzina, nafte ili kerozina.
11. prosinca 2005. godine skladišni terminal je eksplodirao, što
je bila najveća mirnodopska eksplozija svih vremena. Vozač cisterne
Terry Hines nazvao je televiziju Sky i opisao scoj čudesan spas.
Kada je zajedno s još četiri
vozača cisterne sa svojim vozilom stajao u redu za punjenje, primijetio
je magličasto isparavanje na bočnoj strani ogromnog rezervoara.
No, kao vozač početnik pretpostavio je da se radio nekoj vrsti
procesa povezanog s hlađenjem. Drugi vozači nisu to primijetili.
Međutim, odjednom im je "momak koji se pojavio u dvorištu ispred
rezervoara rekao da se udalje što brže mogu," kaže.
Skupina šofera hodala je prema izlaznim vratima kada je iza njihovi
leđa došlo do ogromne eksplozije. Eksplodirao je najbliži veliki
spremnik. Dali su se petama vjetra — "nikad u životi nismo
tako brzo trčali" — dok su oko njih letjele cijevi i metalni
šrapneli. Pa ipak, usprkos ogromnoj snazi eksplozije (tako snažnoj
da je seizmografi registrirali kao potres snage 2.4 stupnja po
Richterovoj ljestvici, a mjesno stanovništvo mislilo je da se
radio nuklearnoj eksploziji), vozači su zadobili samo manje posjekotine
i modrice, pri čemu je najteža ozljeda bilo posjekotina na koljenu.
Lokalna policija nazvala
je "čudom" što nitko nije poginuo, a časopis Times objavio
je članak s naslovom "Nedjeljno čudo — ogromna eksplozija
prouzročila štetu ali ne i poginule."
(Izvor: Sky News, BBC, Times,
Velika Britanija)
(Majstor Benjamina Crema
potvrđuje da je mladić u dvorištu koji je zaštitio vozače bio
Maitreja.)
Pronađen raritetni pečat s likom Isusa
Pri arheološkim iskapanjima u starom gradu
Tiberijasu u Izraelu u studenom 2005. godine pronađen je rijedak
pečat s likom Isusa na jednoj strani, a na drugoj strani pečata
je natpis "Christos". Pronašli su ga dobrovoljci zaposleni u američkom
i britanskom veleposlanstvu. Profesor Yizhar Hirschfeld s jeruzalemskog
sveučilišta koji je vodio iskapanja smatra da je pečat morao pripadati
nekom visokom predstavniku crkve. "Crkva je ovdje bila mnogo jača
nego što smo mislili. Ovo pokazuje i da su se Judaizam i Kršćanstvo
ovdje susreli i živjeli zajedno, u harmoniji," istaknuo je.
(Izvor: Haaretz Daily, Israel)
Stvaranje
novca neopterećenog dugovima
Patricia Pitchon
Kako u zemljama u razvoju tako i u razvijenim zemljama, naš na
dugovima zasnovan financijski sustav je u krizi. Čak i u prosperitetnim
zemljama postaju jasno vidljivi znakovi njegove malaksalosti:
propadanje socijalnih struktura, stalan porast zaduženja, bogati
postaju sve bogatiji a siromašni i dalje osiromašuju.
Gotovo sav nov novac danas
se izdaje se na osnovi dugova: suverena moć država smanjuje se
time što svojim središnjim bankama dopuštaju da stvaraju kredite,
da stvaraju novac bez bilo kakve osnove, iz ničega, na primjer
kamatama opterećeni zajmovima. Banke posuđuju više nego što ustvari
imaju i cijeli sustav je ovisan o povjerenju u njega samog.
Neizabrana moć
Ovdje je važno primijetiti da postoji
umjetno stvoren manjak novca. Druga ključna stvar je da vlade
ustupajući svoje presudne ovlasti privatnim bankarima, maloj,
neizabranoj i nereprezentativnoj manjini omogućavaju da ima neumjerenu
moć i time ozbiljno ograničavaju istinsku demokraciju. Moćni bankari
nisu ni reprezentativni ni odgovorni narodu. Bankari odlučuju
tko zaslužuje zajmove, na kakvoj osnovi i u koju svrhu. To ne
samo da može iskriviti važnost socijalne politike nego je uistinu
i iskrivljuje, jer bankari djeluju u skladu sa motivom dobitka,
a ne u skladu s motivom "ljudi".
Vlade ne mogu prikupiti dovoljno
poreza za potrebe državne potrošnje i susreću se s manjkovima
koje onda rješavaju takozvanim vrijednosnim papirima, komadima
papira koji obećavaju kasnije plaćanje. Ti papiri onda dobivaju
oblik dionica te kratkoročnih i dugoročnih državnih obveznica
i redovito se javno prodaju najboljem ponudiocu: mirovinskim fondovima,
fondovima uzajamne pomoći, osiguravateljskim poduzećima i bankama.
Kada banke kupuju vrijednosne papire, one posebno za njihovu kupovinu
stvaraju nov novac i taj je novac u stvari bez realne osnove.
I kada vrijednosnice dospiju (a vlada mora ispuniti svoje obećanje
i platiti ih) vlada više nema novaca i stoga mora: a) prodati
još više vrijednosnih papira i b) povisiti poreze. Takav oblik
otplate naziva se "plaćanje kamata na državni dug".
Ljudi moraju vraćati
pravi novac
Među ozbiljnim financijskim reformatorima
koji zagovaraju to da vlade stvaraju novac neopterećen
dugovima je i Alistair McChonnachie, koji naglašava
da vlade s tiskanjem komada papira koje prodaju bankama namiču
novac koji nemaju. Ni banke nemaju novaca, nego ga stvaraju iz
ničega, a istovremeno vlade očekuju da će ljudi preko poreza bankama
vraćati pravi nova, nova za koji moraju raditi. Takav bi sustav
mogli nazvati sustav "Alice u zemlji čudesa", u kojem se ljude
većinu vremena nasamaruje. Međutim, sasvim su izvedivi i drugačiji
financijski sustavi, uz potrebnu političku hrabrost i volju. McChonnachie navodi američkog izumitelja Thomasa Edisona: "Apsurdno je tvrditi
da naša država može izdati 30 milijuna dolara u obliku mjenica,
a ne može izdati 30 milijuna u valuti." (The
New York Times, 6. prosinca 1921.)
Protuargument stvaranju novca
neopterećenog dugovima od strane države a za financiranje osnovnih
socijalnih potreba (obrazovanja i zdravstvene skrbi, gradnje jeftinih
stanova itd.) je opasnost od povećanja inflacije. Međutim, najozbiljniji
financijski reformatori shvaćaju da novac neopterećen dugovima
mora u financijski sustav prodirati postupno. Pri tome ističu
da je tako već bilo u prošlosti. Na primjer, 1945. godine, na
kraju drugog svjetskog rata, britanska vlada osigurala je polovinu
državnih financijskih potreba stvaranjem novca neopterećenog dugovima
(novca koji se nije moralo otplaćivati) i tako omogućila privatnom
bankarskom sektoru da s drugom polovinom financira privatne investicije.
Danas pak britanska vlada osigurava samo 3 posto novaca za financiranje,
dok privatni sektor to čini s 97 posto udjela. Barry Turner ističe da vlada većinu
javnog novca posuđuje od privatnog bankarskog sektora, dok ljudi
za tu povlasticu plaćaju poreze. Uravnoteženje jednadžbe između
izdataka, poreza i dugova znači da vlada održava umjetne manjkove
državnih sredstava.
Do
gladi dolazi zato što ljudi ne mogu uzgajati raznovrsne
lokalne prehrambene kulture kada je najveći dio poljoprivrednog
gospodarstva usmjeren na proizvodnju i izvoz luksuznih prehrambenih
artikala. Mjesno stanovništvo, čak i kada je lokalna proizvodnja
hrane dostatna, gladuje i umire od gladi jer nema novca
za kupnju hrane. |
Nesmiljeno
natjecanje
U svom eseju o negativnim posljedicama monetarnog sustava koji
temelji na dugovima Richard Greaves ističe
da troškovi kreditiranja (vraćanje
kredita s kamatama) povećavaju cijenu konačnog proizvoda.
Iz toga proizlazi zaključak da su roba i usluge skuplje, a istovremeno
potrošači imaju manju kupovnu moć, što znači da se pojavljuje
višak robe i usluga koji se ne mogu prodati. Ta situacija proizvodi
uvjete nesmiljenog natjecanja u kojem poslovni subjekti pokušavaju
smanjiti cijene smanjivanjem plaća, ukidanjem radnih mjesta ili
selidbom proizvodnje u siromašnije zemlje (uvjetovano time da
ondje imaju jeftiniju i sindikalno-neorganiziranu i nezaštićenu
radnu snagu te apsurdni "tax-free" režim za velike kompanije, iako bi one s lakoćom mogle
plaćati poneki porez). Međutim, od toga nikakve koristi nemaju
ni stanovnici ni vlade tih zemalja, što se ne bi moglo reći za
neke pojedince u vladajućim strukturama koji često traže i dobivaju
mito za sklapanje takvih poslova.
Greaves ističe da je takva situacija potiče inflaciju: proizvođači
stalno moraju sve više posuđivati, a teret toga osjećaju potrošači
koji također ulaze u sve veće dugove. Da bi snizile inflaciju
banke povećavaju kamatne stope no to im u konačnici ne uspijeva:
najprije gubitke trpi industrija koja pokušava smanjiti cijene
jer potrošači sada imaju manju kupovnu moć, a troškovi se sve
više povećavaju dok se ponovno smanjuju porezne stope i čitav
krug posuđivanja i potrošnje koji iz toga slijedi ponovno potiče
rast inflacije. U sustavu zasnovanom na dugovima razine posuđivanja
i stvaranja novca moraju biti u neprestanom porastu, što povećava
teret otplaćivanja kamata i posljedično je uvijek prisutna inflacija.
Neki stručnjaci istaknuli su da je ono što potrošimo manje važno
od onoga tko stvara kredit.

Beznadni nedostatak novaca u mnogim državama u razvoju čini
da milijuni potencijalno talentiranih i sposobnih pojedinaca
teško trpe zbog nedostatka prilike za školovanje, neprimjerenog
stanovanja, izlječivih bolesti i zagađenog okoliša. Istovremeno,
bogate zemlje sile zemlje u razvoju da otvore svoja tržišta
kako bi mogle prodavati vlastite viškove, ne vodeći računa
o stvarnim potrebama mjesnog stanovništva. |
Bezgranična
okrutnost
Dugovanja "Trećeg svijeta" ključni
su faktor u uništenju okoliša,
jer u svojim nastojanjima da se održe
i uredno isplaćuju svoje dugove zemlje u razvoju prisiljene su iskorištavati svaki mogući prirodni izvor,
koji onda izvoze i time ostvaruju potrebne prihode. Do gladi dolazi
zato što ljudi ne mogu uzgajati raznovrsne lokalne prehrambene
kulture kada je najveći dio poljoprivrednog gospodarstva usmjeren
na izvoz luksuznih prehrambenih artikala namijenjenih izvozu,
i mjesno stanovništvo, čak i kada je lokalna proizvodnja dostatna,
gladuje i umire od gladi jer nemaju novca za kupnju hrane. Bezgranična
okrutnost našeg sadašnjeg sustava izražava se u otplaćivanju kamata
koje daleko premašuju posuđeni iznos.
Beznadni nedostatak novaca
u mnogim državama u razvoju znači da milijuni potencijalno talentiranih
i sposobnih pojedinaca teško trpe zbog nedostatka prilike za školovanje,
neprimjerenog stanovanja, izlječivih bolesti i zagađenog okoliša.
Istovremeno, bogate zemlje sile zemlje u razvoju da otvore svoja
tržišta kako bi mogle prodavati vlastite viškove, ne vodeći računa
o stvarnim potrebama mjesnog stanovništva. Takav brutalan pritisak
uvija se u krinku slobodne trgovine, dok se u bogatim zemljama
skriveno subvencionira čitav niz poljoprivrednih proizvoda kao
na primjer šećer, kukuruz i pamuk, čime osiguravaju da im poljoprivrednici
u siromašnim zemljama ne mogu konkurirati. Mnoge rasprave u Svjetskoj
trgovinskoj organizaciji vode se upravo s tim u vezi.
Monetarni reformatori zagovaraju
potpunu promjenu smjera. Vlade moraju prestati posuđivati novac
uz kamate. Moraju početi stvarati dugovima neopterećena financijska
sredstva i trošiti ga unutar vlastite ekonomije, na javne projekte
i usluge, a ne ga posuđivati. Time bi, naglašava Greaves, proizveli
nova radna mjesta i pobudili cjelokupnu ekonomiju. U tu svrhu
trebala bi biti osnovana posebna državna ustanova s transparentnim
i odgovornim ciljevima.
James
Gibb Stuart u svojoj knjizi The
Money Bomb (Novčana bomba) tvrdi
da bi se kamate na javni dug mogle plaćati dugovima neopterećenim
novcem koji bi trebale stvarati države, a ne oporezivanjem građana.
Literatura:
Internet: www.Prosperityuk.com/articles
Richard Greaves: "The
negative consequences of
the Debt-based
Money Sistem", Porsperity, Glasgow,
Scotland, studeni 2001.
Alistair McChonnachie,
"Looking beyond the Money Myth", Prosperity, kolovoz 2001.
Michael Rowbotham, "The
Grip of Death:
A study of
modern money, debt
slavery and
destructive economics". Jon Carpenter Publishing,
Charlbury, UK, 1998.
James Gibb
Stuart, "The Money Bomb", Ossina Publishers, Glasgow, Scotland, UK,
1983.
Barry Turner,
"The Squeeze on the Heart of
Society", Prosperity,
lipanj 2001
O autorici:
Patricia Pitchon je nekadašnja novinarka kolumbijskog El Tempa.
Danas je nezavisna novinarka i psihoterapeutkinja, radi i s izbjeglicama,
živi u Londonu.
Glas
ljudi — kompilacija
Volja
i glas ljudi postat će vodilje svih država i naroda.
Maitreja,
Učitelj svijeta
Od početka svog postupnog dolaska Učitelj svijeta Maitreja je
u svojim porukama naglašavao potrebu za dijeljenjem dobara, pravednošću
i za mirom te pozivao čovječanstvo da mu se pridruži u zadatku
obnove svijeta. Rekao je: "Svaki čovjek je svjetionik koji svojom
svjetlošću obasjava svoju braću. Učinite svoje svjetlo jarkim,
neka sja i pokazuje put. Svi su potrebni, svi do jednoga. Nitko
nije premalen ili premlad da odigra svoju ulogu u ovom velikom
planu za spas i obnovu našeg svijeta." (Iz poruke
br. 13)
Glas ljudi koji se rađa bio
je osnova mnogih članaka Majstora od Benjamina Crema, a Benjamin
Creme naglašava odlučujuću važnost osobnog djelovanja u izgradnji
novog svijeta. Danas smo svjedoci uzlasku te nove sile; ljudi
širom svijeta izlaze na ulice i zahtijevaju slobodu, demokraciju,
pravdu, mir, poštenu trgovinu, ljudska prava, iskorjenjivanje
gladi i prestanak uništavanja okoliša. Ta nova "velesila", glas
ljudi, postigla je mirne političke promjene širom svijeta i ima
sve veći utjecaj u domaćoj i međunarodnoj politici. Maitreja savjetuje:
"Ništa se ne događa samo od sebe. Čovjek mora djelovati i ostvariti
svoju volju" (Iz poruke br. 31)
Predstavljamo vam kompilaciju
citata na ovu temu. Citirali smo Maitreju (iz knjiga Poruke
Krista Maitreje i Maitrejina učenja —
Zakoni života), Majstora Benjamina Crema (Iz knjige Majstor govori) i Benjamina Crema.
Od sada ćete, moji prijatelji i braćo, svjedočiti ublažavanju
atmosfere u svijetu; ugodnije ozračje nade ući će u poslove ljudi,
novi poziv na pravednost razlijegat će se iz svih krajeva, i usred
te graje ćete me pronaći. Podržat ću sve koji pozivaju na mir,
pravdu i bratsku ljubav. Pozvat ću k sebi sve koji vole svoju
braću. Doći će iz svih skupina i država i okupiti se oko mene.
Ispunit ću njihova srca nadom i ljubavlju, i u sve većem broju
oni će osvojiti svijet. Taj proces već je započeo. Već se čuje
glas ljudi. Sve glasnije i glasnije vape za pravdom i mirom za
sva vremena. Obnovljenja nada obuzima čovječanstvo i to veseli
moje srce. (Maitreja, iz poruke br. 131)
Narodi svijeta su se gotovo bez iznimke zatekli u novom iskustvu:
oblikovanju jasno artikuliranih masa. Dani tihe pokornosti autokratizmu
odavno su prošli. Umjesto toga, ljudi širom svijeta su na maršu,
demonstriraju svoju volju i zahtijevaju svoja demokratska prava.
Nesmotrena uzbuđenost i ushit neke vode u ekscese i preuranjena
očekivanja koji su osuđeni za neuspjeh, međutim širom svijeta
sprema se gibanje koje obećava da će ga preobraziti. Postojano
se pojavljuju znakovi da se ljudi bude iz pradavnog drijemeža
i uzimaju budućnost u svoje ruke. Dok iz zakulisja tiho promatramo,
narodi stenjući u svojim mukama porađaju novu ideju: ideju jednog
čovječanstva. Dugo smo radili za tu nagradu; dugo smo nadahnjivali
tu plemenitu spoznaju. Napokon ljudi širom svijeta spoznaju značenje
svog postojanja i osjećaju potrebu za pravdom i sudjelovanjem.
(Majstor, iz članka "Čuje se glas ljudi", ožujak 2001.)
Sve
veća moć glasa ljudi i sve veća odlučnost da se taj glas
čuje je najvažniji politički događaj našeg vremena.
|
Svijet je spreman na promjenu i u svijetu su milijuni ljudi koji
to znaju, iako trenutno nemaju glasa. Maitreja će postati glas
ljudi koji vide potrebu za promjenom. Pobudit će javno mnijenje,
a pravilno pobuđeno i obrazovano javno mnijenje je sila kojoj
se ne može suprotstaviti nijedna država ovog svijeta. (Benjamin
Creme, The Great Approach)
U ljudskim odnosima počinje se čuti nov glas, oblikuju ga malobrojni
osjetljivi umovi među vođama država. Taj glas će sve više izražavati
glavne potrebe našeg vremena: mir, snošljivost, opraštanje krivica
iz prošlosti, suradnju i dijeljenje dobara za dobrobit svih.
Taj glas će dolaziti iz srca i umova svih koji vole svoje bližnje
i stvoriti nepobjediv zahtjev za rekonstrukciju i obnovu svijeta.
To je glas novog doba. To je glas Maitreje.
Dodajte svoj glas tom skupnom
prosvjedu za mir i pravednost i postanite svjesni svog mjesta
u povijesti. Nov svijet je u nastajanju i potrebno mu sudjelovanje
svih: svi imaju ulogu u tom velikom pothvatu;
nitko neka ne misli da je premlad ili prestar da glasno izrazi
svoje težnje. Uskoro će sam Maitreja usredotočiti taj zahtjev
za novim načinom življenja, dodajući svoj uvid i iskustvo vapaju
ljudi za pravdom i mirom. (Majstor, iz članka "Maitrejin glas")
Ono što Maitreja može činiti je poučavati, informirati, nadahnjivati,
stvarati pouzdano sredstvo izražavanja — glas ljudi svih
država u svijetu — i stvoriti artukuliranu masu kojoj
se nijedna država u svijetu neće moći suprotstaviti. Trebamo
informirano, obrazovano svjetsko javno mnijenje koje će se zauzimati
za pravdu, mir i slobodu. Ništa manje od toga. Tako će to biti.
(Benjamin Creme, Share International, studeni 2002)
P.: Oduvijek je postojala "moć ljudi" — to
nije ništa novo. A Share International tu ideju predstavlja
kao da je nešto novo i revolucionarno. Zašto?
O.: U povijesti je "glas ljudi", kako se predstavlja danas
u Share Internationalu, s iznimkom velikih revolucionarnih pokreta
poput francuske, ruske i kineske revolucije bio vrlo zagušen.
Tijekom cijele povijesti ljudi su promatrali i trpjeli opetovane
invazije, pljačke i okrutnosti koje su izvodili pojedinačni
osvajači i njihove pobjedničke vojske. Danas smo svjedoci novoj
pojavi. Ljudi širom svijeta osjetili su svoju skupnu moć te
traže za sebe slobodan i pravedan svijet, na kojega imaju pravo
kao članovi jednog čovječanstva. To je, po mom mišljenju, nešto
sasvim novo i manifestirat će se kao svjetsko javno mnijenje
koje će biti tako moćno i jedinstveno da mu se nijedna svjetska
vlada neće moći suprotstaviti. Kao što je jedan od Majstora
rekao: "Glas ljudi je glas mudrosti." (Benjamin Creme,
Share International, ožujak 2005)
Današnji politički sustavi po svijetu slabe i naposljetku će
iznjedriti novi sustav upravljanja koji će biti mnogo više reprezentativan.
Obični ljudi, intelektualci, obrazovni radnici, ljudi s različitih
područja shvatit će da imaju izvorni glas u vladi. To će zamijeniti
sadašnje upravljanje masama preko ideologije. Evolucija znači
razvoj prema slobodi. (Maitreja, Zakoni života)
Oblik koji bi mogla poprimiti nova kultura i dalje je najvećim
dijelom nejasan i neformiran, no jedan njezin činitelj već se
zabilježio kako u umove javnosti tako i u medije: rastuća moć
glasa ljudi i sve veća odlučnost da se taj glas čuje. To je
najvažniji politički događaj našeg vremena. Ljudi u državama
širom svijeta počinju sami odlučivati o svojoj sudbini i zahtijevaju
svoja prava. Unutarnji poziv na slobodu, prirođen njihovoj božanskosti,
udružuje ljude svih rasa i vjeroispovijesti i u rastućem krešendu
će odjekivati i odzvanjati sve dok ne padnu i posljednji branici
tiranije i ljudi mogu naslijediti svoje rođenjem stečeno pravo.
To je budućnost koju očekuju svi ljudi. (Majstor, iz članka "Glas
ljudi", srpanj 1992.)
[Za cjelovitu kompilaciju vidi cjelovito
tiskano izdanje časopisa Share International od siječnja/veljače
2006.]
Glas
ljudi
Tony
Benn — pun nade za budućnost
U nedavnom intervjuu s Kevinom Zeeseom u listu Al Jazeera Magazine britanski političar i mirovni aktivist
Tony Benn
govorio je o svojoj nadi za budućnost.
"Deseci, možda stotine
milijuna ljudi u Britaniji, Americi, Europi i širom svijeta
žele vidjeti miroljubiv rasplet (rata u Iraku). Po mom mišljenju,
oni su pravi Amerikanci, pravi Britanci, pravi Francuzi, pravi
Nijemci, jer na svijet gledaju sa stajališta svoje djece. Doslovno
milijuni dobrih ljudi rade za napredak i njihova bi nam hrabrost
i dosljednost trebale dati potrebnu nadu i pouzdanje koje trebamo
da nastavimo s poslom koji moramo obaviti.
"Istina je da bi modernim
naoružanjem — nuklearnim , kemijskim i biološkim —
čovječanstvo moglo uništiti samo sebe, što dosada u prošlosti
nije bilo moguće. No činjenica je i da sada imamo novac, tehnologiju
i izvore kojima, samo ako ih mudro upotrijebimo, možemo preobraziti
svijet, i to je odluka koju moramo donijeti."
"U svakoj državi ima naprednih
ljudi koji pišu i bore se za potpuno iste ciljeve koji i nas
ovdje povezuju; na područjima rada, sindikalne organiziranosti
i u mirovnim pokretima; o njima nam se vrlo malo govori jer
ljudi na vrhu postaju sve zabrinutiji zbog rastućeg otpora prema
njihovom sustavu i brutalnosti kojom čuvaju svoju moć i povlastice...
"Istinski sukobi danas
u svijetu nisu oni između bijelaca i crnaca, Amerikanaca i stranaca
ili čak između muškaraca i žena, nego su to, kao što je uvijek
bio slučaj, sukobi između bogatih i siromašnih, moćnih i slabih,
a s povećanjem stanovništva i sve iscrpljenijim izvorima, vjerojatnost
rata postaje veća...
"Ja sam optimist i ni na
trenutak ne vjerujem da se takvo stanje nepravde i strahote
može još dugo nastaviti a da ga ne promijenimo i obrnemo tok
događaja; jer, takvo stanje se može održati samo zato što nam
stalno govore da ga moramo prihvatiti. No jednom kada odustanemo
od tog prihvaćanja i zamiojenimo ga
odlučnošću da se izgradi nešto novo, to će se okončati."
(Izvor: www.aljazeera.net)
Prosvjedi za demokraciju u Hong
Kongu
Tisuće stanovnika Hong Konga pridružilo
se 4. prosinca 2005. velikom prosvjedu na kojem su zahtijevali
uvođenje univerzalnog prava glasa kojim bi dobili mogućost da
sami izaberu svoje vodstvo. Običnim građanima pridružili su
se sindikati, demokratski aktivisti i udruge građana. Organizatori,
Fronta za građanska prava (Civil Rights
Front), izjavili su da je sudjelovalo 250 000 ljudi, dok je
procjena policije bila znatno manja, 63 000.
Prosvjednici su zahtijevali
uvođenje potpuno demokratskog sustava u Hong Kongu, s općim izborima nove vlade u sljedeće dvije godine.
Sadašnju izvršnu vlast od 800 članova, na čelu s Donaldom
Tsangom, za stanovnike Hong
Konga izabrala je Kina, koja je nakon masovnih prosvjeda 2003.
i 2004. godine pristala na određene ustupke, ali ne i na provedbu
reformi koje bi omogućile izbore. 42-godišnji Plau
Cheung kaže: "Mislim da smo sposobni
izabrati vlastitu vladu." Aktivist Martin Lee
naglasio je razmjere prosvjeda: "Što više ljudi sudjeluje u
prosvjedima, to će više vlada morati učiniti nešto s tim."
(Izvori: BBC News, Velika Britanija;
www.ChinaDigitalTimes.net)
Cjelovito izdanje Share Internationala u rubrici
Glas naroda donosi i sljedeće članke:
Ujedinjeni pokret za mir
Starosjedilac izabran za bolivijskog predsjednika
Siromašni svijeta okupili se na prosvjedu protiv WTO-a
Maitrejini
prioriteti
Djeca daleko od
očiju, daleko od srca i izvan dosega
UNICEF-ov Izvještaj o stanju djece u svijetu 2006.
Teško iskorištavanje i diskriminacija su problemi s kojima se
susreću milijuni djece koja ostaju gotovo nevidljiva, danas
je izjavio UNICEF na predstavljanju Izvještaja koji istražuje
uzroke socijalnog isključivanja i zlostavljanja djece.
UNICEF je poručio kako milijuni djece nestaju iz vidokruga kada
se njima trguje ili kad su prisiljena raditi kao posluga u domaćinstvima.
Djeca koja odrastaju na ulici žive naočigled sviju, ali su isključena
iz osnovne skrbi i sustava zaštite. Uz zlostavljanje, većina
je te djece isključena iz školskog i zdravstvenog sustava i
drugih oblika skrbi potrebnih za njihovo odrastanje.
Izvještaj o stanju djece
u svijetu za 2006. je zastrašujuća procjena najranjivije skupine
djece na svijetu čija prava na sigurno i zdravo djetinjstvo
je izuzetno teško zaštititi. Djeca odrastaju izvan dosega razvojnih
kampanja i često su previđena u većini aktivnosti — od
javnih rasprava i zakonodavstva do statistika i vijesti u medijima.
Bez pojačane pažnje milijuni će djece ostati zaboravljeni i
u zamci djetinjstava koje obilježavaju nemar i zlostavljanje
s razarajućim posljedicama na njihovu dugoročnu dobrobit i razvoje
nacija. Izvještaj naglašava da svako društvo kojemu je u interesu
dobrobit djece i svoja budućnosti ne bi smjelo dozvoliti da
se takvo što dogodi.
"Ispunjavanje Milenijskih ciljeva razvoja ovisi o našoj sposobnosti
da se doprije do ranjivijih skupina djece u dijelovima svijeta
u razvoju" izjavila je izvršna direktorica UNICEF-a Ann
M. Veneman na predstavljanju izvještaja u Londonu. Ne možemo
očekivati trajni napredak ako i dalje previđamo djecu u najtežim
uvjetima — najsiromašnije i najranjivije, iskorištavane
i zlostavljane."
ZAŠTO DJECA OSTAJU NEVIDLJIVA
U prošlosti je UNICEF u velikoj mjeri izvještavao o siromaštvu,
HIV/AIDS-u i oružanim sukobima koji ugrožavaju djetinjstvo.
Izvještaj Isključeni i nevidljivi daje detaljan pregled kako
ovi faktori te loše upravljanje i diskriminacija onemogućuju
zaštitu djece od zlostavljanja i iskorištavanja te ih isključuju
iz škola, zdravstvenih institucija i drugih oblika skrbi u vrlo
alarmantnim brojevima.
Izvještaj govori kako su
djeca koja nemaju pristup vitalnim javnim službama lakša meta
za iskorištavanje jer imaju manje informacija o tome kako se
mogu zaštititi te manje životnih alternativa. Djeca koja se
nađu u oružanom sukobu redovito su žrtve silovanja i drugih
oblika seksualnog nasilja. Upravo su ta djeca — sama i
bez zaštite — ignorirana.
Izvještaj naglašava kako su djeca u četiri sljedeće situacije
najviše izložena opasnosti da ostanu nevidljiva i zaboravljena:
Djeca bez službenog identiteta. Svake godine više od polovine
rođene djece u dijelovima svijeta u razvoju (izuzev Kine) ne
upisuje se u matične knjige rođenih čime se 50 milijuna djece
uskraćuje osnovno pravo pri rođenju: priznanje državljanstva.
Djeca koja nisu upisana u knjigu rođenih po rođenju ne vode
se u službenim statistikama niti su službeno priznati članovi
društva. Bez službenog identiteta, djeca nemaju zagarantirano
obrazovanje, dobre zdravstvene usluge i druge osnovne oblike
skrbi koje utječu na njihovo djetinjstvo i budućnost. Na primjer,
dijete bez rodnog lista ne može se školovati jer je rodni list
uvjet za upis u školu. Jednostavno rečeno, djeca koja nemaju
službeni identitet ne broje se i ne uzimaju u obzir.
Djeca bez roditeljske skrbi. Milijuni siročadi, djece s
ulice te djece u pritvoru odrastaju bez tople brige i zaštite
svojih roditelja te izvan obiteljskog okružja. Djeca koja se
nađu u ovakvim okolnostima često se ni ne tretiraju kao djeca.
-
Procjenjuje se da 143 milijuna djece u zemljama u razvoju
— jedno od trinaestero djece susrelo se sa smrću jednog
roditelja, posebno majki što je ozbiljno uzdrmalo njihovo
zdravlje i obrazovanje.
-
Globalno, deseci milijuna djece provode veći dio svojih
života na ulicama gdje su izloženi svim oblicima zlostavljanja
i iskorištavanja.
- Više od milijun djece živi u pritvoru, pri čemu veći dio
čeka suđenje za manje prijestupe. Mnogi su u toj skupini izloženi
zanemarivanju, nasilju i traumama.
Djeca u ulozi odraslih.
Izvještaj naglašava da djeca koja su prisiljena preuzeti
uloge odraslih prerano prolaze kroz ključne faze dječjeg razvoja.
-
Tisuće i tisuće djece je zahvaćeno oružanim sukobima, u
ulogama vojnika, tekliča, kuhara, portira i seksualnih robova
za potrebe vojnih postrojbi. U većem broju slučajeva radi
se o djeci koja su silom oteta.
-
Unatoč tome što postoje zakoni protiv ranog stupanja u
brak u mnogim zemljama, preko 80 milijuna djevojčica u zemljama
u razvoju će se udati prije no što navrše 18. godinu, a
mnoge i puno ranije od toga.
-
Procjenjuje se da 171
milijun djece radi u opasnim uvjetima s opasnim strojevima,
uključujući i rad u tvornicama, rudnicima te u poljoprivredi.
Izrabljivana djeca. Zatvorena
od strane svojih zlostavljača i zadržana kod kuće i izvan škole
bez osnovne skrbi, djeca-žrtve izrabljivanja su najmanje zamijećena.
Njihove živote i brojeve je gotovo nemoguće pratiti.
-
Oko 8,4 milijuna djece
radi u najgorim uvjetima dječjeg rada uključujući prostituciju
te ucjenjivanje dugovima, pri čemu se djeca iskorištavaju
u gotovo ropskim uvjetima kako bi otplatila dugove svojih
obitelji.
-
Gotovo 2 milijuna djece
se izrabljuje u trgovini seksom, pri čemu su u većini slučajeva
djeca izložena seksualnom i fizičkom nasilju.
-
Svake se godine procjenjuje
da milijuni djece završe kao žrtve trgovine ljudima u podzemlju
i ilegalnim okružjima gdje su prisiljeni na opasne i ponižavajuće
oblike rada, uključujući i prostituciju.
-
Veliki broj djece se
izrabljuje kao posluga u privatnim kućama. Mnogima od njih
se brani odlazak u školu te su izloženi fizičkom zlostavljanju,
pothranjeni su ili preumorni od rada.
Izvještaj također naglašava kako su djeca koja žive u osjetljivim
područjima — zemljama koje nisu u mogućnosti ili voljne
pružiti osnovne oblike skrbi za svoju djecu — doslovno neprimjećena.
Diskriminacija na bazi spola,
etničke pripadnosti ili invaliditeta također utječe na isključivanje
djece iz zajednice. Na primjer, zbog diskriminacije milijuni djevojčica
ne idu u školu, a zbog etničke pripadnosti ili pripadnosti domorodačkim
skupinama mnoga djeca nemaju pristup ključnim oblicima skrbi.
Procjenjuje se da u svijetu živi oko 150 milijuna djece s invaliditetom,
a mnogi su od njih bez mogućnosti obrazovanja, zdravstvene njege
i potrebne podrške zbog gotovo rutinske diskriminacije.
ISPUNJAVANJE NAŠIH OBEĆANJA DJECI
Izvještaj o stanju djece u svijetu naglašava kako svijet mora
nadići trenutne razvojne napore kako najranjivije skupine djece
ne bi ostale zapostavljene. Vlade imaju primarno odgovornost za
registriranje i dopiranje prema djeci, a morale bi učvrstiti svoje
napore u četiri ključna područja:
-
Istraživanje, praćenje
i izvještavanje: Neophodno je razviti sustave koji će
bilježiti i izvještavati o prirodi i vrsti zlostavljanja
te isključivanja djece kako bi se osigurao pristup svoj
djeci koja su isključena i nezamijećena.
-
Zakonodavstvo:
Nacionalni zakoni trebaju odražavati međunarodne obveze
prema djeci, a zakoni koji omogućavaju diskriminaciju moraju
biti promijenjeni ili ukinuti. Zakoni kojima se progone
osobe koje čine zlo djeci moraju se konzistentno provoditi.
Na primjer, slaba provedba propisa održava atmosferu u kojoj
silovanja djece ostaju nekažnjena.
-
Financiranje i izgradnja
institucija: Proračuni usmjereni na djecu i jačanje
institucija koje služe djeci moraju nadopunjavati zakone
i istraživanja.
-
Programi: Hitno
su potrebne reforme u mnogim zemljama i zajednicama kako
bi se ukinule ulazne barijere za isključenu djecu pri korištenje
osnovnih oblika skrbi, npr. ukidanje zahtjeva za rodnim
listom pri upisu u školu.
Izvještaj je također naznačio konkretne aktivnosti koje mogu
poduzeti civilno društvo, privatni sektor, donatori i mediji
kako bi se spriječilo propadanje djece u crne rupe. Ti će
napori na svim razinama društva pomoći stvaranju sigurnog okruženja
za djecu koje će štiti djecu od zlostavljanja na isti način
na koji cijepljenje i odgovarajuća prehrana štite djecu od bolesti.
Vlade, obitelji i zajednice
moraju učiniti više kako bi se spriječilo zlostavljanje i iskorištavanje
te kako bi zaštitili djecu — žrtve zlostavljanja. Zakoni
kojima se utvrđuje odgovornost osoba koje čine kaznena djela
prema djeci moraju se stalno provoditi; stavovi, tradicije i
običaji koji su štetni za djecu moraju se raspraviti u javnosti,
a djeca sama moraju dobiti informacije i životne vještine kako
bi se zaštitila.
"Oni koji čine zlo
djeci, otimaju njihove mogućnosti da odrastu u sigurne, zdrave
i dostojanstvene osobe" rekla je gđa Veneman. "Zaštita
djece će biti osigurana tek kad zlostavljanje i iskorištavanje
djece postane vidljivo, a oni koji čine djela protiv djece odgovaraju
pred sudom."
Cjelovito izdanje u ovoj rubrici donosi i sljedeće članke:
Zatvorenici dijele hranu da pomognu gladnima
Potpora otpisu afričkih dugova
Kritična situacija s hranom pogađa milijune u Africi
Nobelovu nagadu
prima...
Piše Jim Lobe
Washington, SAD — Socijalni aktivisti iz Meksika,
Malezije, Bocvane i Kanade primili su "Nagradu za ispravan život"
(Right Livelihood
Award) koja se dodjeljuje organizacijama i pojedincima za
iznimnu viziju i rad u korist prirode i ljudi.
Nagradu u visini 250.000 američkih dolara, koju će 9. prosinca
službeno uručiti švedski parlament, međusobno će podijeliti:
- Francisco Toledo,
umjetnik i filantrop iz Oaxaca u
Meksiku
- aktivisti kanadske skupine za pravednu trgovinu i pravedno
društvo Maude Barlow i Tony Clarke
- Malezijska sindikalna i društvena aktivistkinja Irene Fernandez
- "Prvi stanovnici Kalaharija"
(The first
people of Kalahari), skupina Bušmana
koja se suprotstavila vladi Bocvane u njezinom
nakani da ih iseli iz njihovih drevnih domova u pustinji Kalahari
Nagrada za ispravan život, koju često nazivaju i "alternativna
Nobelova nagrada", dosad je bila dodijeljena više od stotini
aktivista iz 48 zemalja. Godine 1980. utemeljio ju je Jakob
von Uexkull, švedsko-njemački filatelist, koji je njezino financiranje
osigurao prodavši svoju zbirku poštanskih maraka vrijednu
približno milijun dolara.
Nagradu su između ostalih
bili primili i Wangari Maathai, dobitnica Nobelove nagrade za mir 2004. godine i
aktivistica u borbi za zaštitu okoliša, te Ken
Saro-Wiwa, nigerijski pisac i aktivist kojeg je pogubio vojni režim
generala Saanija Abacha.
Dobitnici nagrade djeluju na područjima u kojima se "u potpunosti
poštuju drugi ljudi i priroda", što zahtijeva i "nešto osobnog
žrtvovanja".
Toledu (65)(fotografija desno), južnoameričkom Indijancu,
nagrada je dodijeljena jer je " sebe i svoju umjetnost predao
zaštiti, poboljšanju i obnovi arhitekturne i kulturne baštine,
prirodnog okoliša i života zajednice Oaxaca indijanaca". Kao slikar koji
svoje radove izlaže u galerijama u Meksiku, Evropi, južnoj i sjevernoj
Americi te Aziji, Toledo je u indijanskim
zajednicama osnovao dječje biblioteke te brojne umjetničke i kulturne
ustanove, uključujući Muzej suvremene umjetnosti Oaxaca,
Institut grafičke umjetnosti, biblioteku za slijepe Jorga
Luisa Borgesa, Kulturni centar Santo
Domingo u Oaxacu
te vlastitu izdavačku kuću. Pomogao je kod osnivanja Pro-Oaxa, udruge namijenjene zaštiti i promociji umjetnosti, arhitekture,
kulture i okoliša Oaxaca. Kao društveni
aktivist uspješno se borio protiv gradnje modernih luksuznih hotela,
parkirališta, autoputova i žičare do obližnjeg arheološkog nalazišta
Monte Alban te podružnicama restorana
sa brzom hranom Mc Donald's
na čuvenom glavnom trgu u Oaxacu.
Barlow
i Clarke su dugogodišnje aktivistice na području pravedne trgovine.
Trenutačno je njihovo djelovanje usmjereno na zaštitu voda. Barlow
(58), mnogo je godina bila na čelu Kanadskog ženskog pokreta i
pomagala u osnivanju Kanadskog savjeta, skupine sa 100.000 članova
i 70 podružnica koja je osnovane s ciljem borbe protiv Sporazuma
o slobodnoj trgovini između Kanade i SAD, te za očuvanje kanadskog
suvereniteta nad kanadskim prirodnim izvorima uključujući i vodu.
Također, imala je presudnu ulogu u protivljenju Sporazumu o slobodnoj
trgovini u sjevernoj Americi (NAFTA).
Barlow (vidi foto.) je autorica odnosno koautorica petnaestak
knjiga o globalizaciji i prijetnji koju ona predstavlja za svijet.
Zadnja u nizu je knjiga Kanadska budućnost u tvrđavi Sjeverne
Amerike (Too Close for Comfort, Canada's Future
in Fortress North America) . Clarke (60) radila je
kao voditeljica odjela za društvene aktivnosti Kanadske katoličke
biskupske konferencije i predsjednica udruge Action Canada Network,
najvećem udruženju skupina civilnog društva i radničkih sindikata,
koja se suprotstavila programu slobodne poduzetničke trgovine.
Clarke i Barlow su 2002. g. objavile knjigu Plavo zlato: borba protiv
korporativne krađe svjetskih zaliha vode (Blue
Gold: The Battle Against Corporate Theft of the World's Water),
koja je izdana u preko 40 država. Clarke je nedavno napisala i
Unutar boce (Inside the Bottle),
koja govori o svjetskoj industriji flaširane vode i njezinom utjecaju
na izvore vode u siromašnim zemljama.
Irene Fernandez
(59) bila je najistaknutiji malezijski borac za prava najranjivijih
osoba, uključujući imigrante, poljoprivredne radnike, radnike
u posluzi, prostitutke i oboljele AIDS-a. U ranim 70-tim godinama
organizirala je prvi sindikat tekstilnih radnika u državi i bila
na čelu organiziranja radnika u onim predjelima države gdje se
proizvodilo za izvoz. Godine 1976. priključila se Udruženju potrošača
Penanga, koje je postalo vodeća civilna
udruga na područjima zaštite prava potrošača, očuvanja okoliša
te sigurnosti na radnom mjestu.
Od sredine 80-tih godina
bila je na čelu kampanje za zaustavljanje nasilja nad ženama,
a u udruženju žena po nazivom All Women's Action Society bila je pet godina predsjednica. Istovremeno je sudjelovala
kod osnivanja Udruga za pravnu zaštitu i razvoj žena (Asia
Pacific Women Law and
Development), kojuje
vodila više od desetljeća. U ranim 90-im postala je predsjednica
Mreže protiv pesticida (Pesticide Action
Network), koja je provodila kampanje
protiv genetski-modificirane hrane i korporativne kontrole nad
sjemenskim materijalom, te za sigurnost radnika. Također, osnovala
je organizaciju Tenaganita koja se bori
za prava i dobrobit oko 3 milijuna stranih radnika u Maleziji.
U okviru te organizacije djeluje i utočište za prostitutke zaražene
virusom HIV.
Godine 1996., poslije objave
izvješća o zloupotrebi stranih radnika, Fernandezovu su uhitili i optužili za "zlonamjernu objavu
dezinformacija". Godine 2003. proglasili su je krivom i osudili
na godinu dana zatvora. Slučaj je trenutačno u žalbenom postupku.
Organizacija "The First
People of Kalahari (FPK)" zastupa
stotine Gana i Gwi Bušmana iz Bocvane,
koji su bili jedni od zadnjih koji su živjeli u zemlji svojih
predaka, sada rezervatima za divlje životinje u središnjem
dijelu pustinje Kalahari. Godine 1996. nasilno su ih iselili
u naselja izvan rezervata gdje žive uglavnom od vladine pomoći.
Vođa skupine, Roy Sesana,
također dobitnik Nagrade za pravilan život, rođen je prije
najmanje 50 godina u zajednici Bušmana Molapo.
Nekoliko godina radio je u Južnoj Africi, da bi se godine
1971. vratio u središnji Kalahari kako bi se obučio za tradicionalnog
liječnika. Sesana i FPK, koji imaju
snažnu podršku londonske organizacije Survivor International,
državnim neposluhom i pravnim sredstvima bore se protiv nasilnih
preseljavanja, za koje tvrde da se u stvari provode radi dodjeljivanja
koncesije za dijamante međunarodnoj korporaciji za proizvodnju
dijamanata De Beers. Godine 2002.
vlada je Bušmanima presjekla prirodni dotok vode kako bi prisilila
na preseljenje nekoliko stotina koji onih su preostali.
Prema informacijama Survivor
Internationala, u svega nekoliko dana policija je uhitila grupu
od 28 Bušmana, među kojima i vođe FPK-a zajedno sa Sesanom,
koji su pokušavali dostaviti hranu i vodu rodbini koja je ostala
u rezervatu. Članovi grupe potvrdili su da je policija nakon uhićenja
brutalno pretukla aktiviste. Vlada tvrdi kako su i uhitili nakon
što su "policiju napali sa različitim vrstama oružja". FPK je
osobito uspješan u dobivanju međunarodne potpore za svoje ciljeve,
uključujući i pomoć brojnih slavnih ličnosti, kao što je britanska
glumica Julie Christie. (Izvori: Inter
Press Service,
SAD; www.rightlivelihood.org)
Jim Lobe
je politički analitičar i washingtonski
dopisnik za Inter Press Service.
Trendovi
Univerzalna plastika
Proizvedena je nova plastika koja je prozirna, otporna na udarce,
može podnijeti vrlo visoke temperature i pokazuje visoku postojanost
u dodiru s različitim kemikalijama kao što su benzin i antifriz.
U tvrtki Toray
Industries Incorporated koja ju je razvila ističu da ova plastika ima
širok spektar primjene. Na primjer, može se koristiti za izradu
automobilskih vrata, a budući da bi takva vrata bila mnogo lakša
od sadašnjih, potrošnja goriva bila bi manja. Kada bi je automobilska
industrija počela koristiti kao osnovni materijal pri proizvodnji
automobila, zamjena rezervnih dijelova bila bi mnogo lakša i njezina
upotreba bi pojednostavila proces proizvodnje. (Izvor: The Nikkei Weekly, Japan)
Otkrivena najstarija kršćanska crkva
Arheolozi
tvrde da su otkrili najstariju crkvu u Izraelu i to u Megidu, biblijskom mjestu budućeg Armegedona.
Naime, u Kršćanstvu se vjeruje da je Megido
mjesto gdje će se zbiti Armagedon, posljednja
bitka između dobra i zla prije dolaska novog Mesije. Arheolozi
su dosada pronašli izvrsno očuvane mozaike iz trećeg stoljeća
poslije Krista kada su rimske vlasti prvi put dozvolile javne
kršćanske obrede.
Crkvu u Megidu
otkrili su palestinski zatvorenici iz obližnjeg strogo čuvanog
izraelskog zatvora prilikom raščišćavanja zemljišta za novi zatvorski
odjel. U središtu jednog od najdojmljivijih
podnih mozaika nalaze se dva lika ribe, drevnog simbola ranog
kršćanstva, simbola doba Riba.
Druge drevne crkve u Izraelu iz
istog razdoblja su crkva Svetog Groba u Jeruzalemu (330. godina
nakon Krista) i crkva Kristova rođenja u Betlehemu, no izraelski
arheolozi procjenjuju da je crkva iz Megida
najstarija.
Jothan
Tepper, voditelj iskapanja, rekao je
da bi ovo otkriće moglo rasvijetliti važno razdoblje čovječanstva.
ťIz ovog razdoblja na našem području obično imamo samo povijesne
dokaze iz literature, nikada dosad nismo imali arheološki dokaz,Ť
rekao je. ťNe postoji ništa s čime bismo ga mogli usporediti.
To je jedinstven pronalazak.Ť Vatikanski veleposlanik u Izraelu
Pietro Sambi pronalazak je opisao kao ťveliko otkrićeŤ. Izraelska
zatvorska uprava navodno je zatražila da se mozaik iskopa i premjesti
na drugo mjesto kako bi mogli nastaviti s planovima povećanja
kapaciteta zatvora u Megidu, čija su populacija većinom palestinski politički zatvorenici.
(Izvori: Associated Baptist
Press, NBC, Sjedinjene Države; BBC News,
Velika Britanija)
Biljka koja hladi
U gradovima je temperatura uvijek nekoliko stupnjeva viša nego
na selu, a gradski zrak uvijek je mnogo zagađeniji. Sada je pomoću
genetske manipulacije proizveden poluzimzeleni grm koji pročišćuje
zrak i snižava temperaturu zraka. Tvrtki Toyota Motor uspjelo
je razviti grm posebne vrste kadulje (salvia
greggii) koji je sposoban upijati tvari koje zagađuju atmosferu
kao što su dušik i sumpor-dioksid djelotvornije nego prijašnje
vrste. Također, taj grm može smanjiti gradske temperature. Predstavnici
tvrtke savjetuju da se grmovi te posebne vrste kadulje posade
uzduž gradskih cesta i u parkove. Novorazvijena biljka bit će
u prodaji od ožujka 2006. godine. (Izvor:
The Nikkei
Weekly, Japan)
Lijek za malariju?
Belgijsko poduzeće za proizvodnju lijekova oglasilo je neobično
otkriće — kombinaciju od tri lijeka koji liječi malariju
u jednom danu.
Novu terapiju razvilo je poduzeće
Dafra Pharma, srednje veliko obiteljsko poduzeće s ambicijama da
ove godine iziđe na afričko tržište. Novu kombinaciju lijekova
predstavili su još u studenom 2005. godine na simpoziju o
posebnoj kombiniranoj terapiji artemisininima na multilateralnoj inicijativi kongresa o malariji
u Kamerunu, na kojemu je sudjelovalo više od 2000 znanstvenikov
iz cijelog svijeta.
Svjetska zdravstvena organizacija
(WHO) izradila je analizu prema koja tvrdi da od malarije
na svijetu svake godine umre između 1,5 i 2,7 milijuna ljudi,
dok ih se 350 do 500 milijuna zarazi malarijom. Službeni izvještaji
govore da od malarije svakih 30 sekundi umre jedno afričko
dijete mlađe od pet godina.
U Dafra
Pharmi tvrde da je terapija uspješna
i kod "vrlo teških medicinskih stanja malarije". I još jedna
vrlo dobra vijest. U poduzeću planiraju prodaju po vrlo niskim
cijenama, tako niskim da će ta (jednodnevna) terapija za liječenje
malarije koštati manje o svih drugih.
Svjetska zdravstvena organizacija
(WHO) predložila je kombiniranje postojećih antimalarijskih molekula
s derivatom artemisinina, nove molekule
koja potječe iz biljke Artemisia annua, koja se upotrebljava u kineskoj
tradicionalnoj medicini. WHO je to predložio radi postizanja kraćeg
vremena liječenja i da se izbjegne razvijanje otpornosti kod virusa
malarije."
Dafra
Pharma je za pacijente različite tjelesne
težinom razvila tri posebne terapije. Terapiju bez opasnosti mogu
primati i trudnice, djeca i dojenčad.
Prijašnji oblici antimalarijskog
tretmana obuhvaćali su 24 tablete koje su pacijenti uzimali
u tri dana. To je međutim otežalo nadzor nad konzumiranjem
tableta te se mnogo puta dešava da bivaju pogrešno upotrijebljene,
čime se mogućnost za ozdravljenje smanjuje. Također, nepravilno
uzimanje tableta može prouzrokovati ponovnu zarazu u vremenskom
razdoblju od 28 dana nakon prvotne zaraze.
Ispitivanjima je dokazano da
novi jednodnevni tretman s tri tablete ne prouzrokuje ponovne
zaraze i odstranjuje sve viruse iz pacijentove krvi. Rezultate
testova potvrdila su i druga, nezavisna istraživanja.
(Izvori: Mail and
Guardian Online, JAR; Het Parool, Nizozemska;
Reuters, Velika Britanija)
Američki medicinski fakulteti poučavaju alternativnu
medicinu
Istaknuti američki medicinski fakulteti počinju u svoje obrazovne
programe uključivati alternativne terapije, kao na primjer
akupunkturu, liječenje biljnim pripravcima i homeopatiju.
U više od devedeset i pet od ukupno sto dvadeset i pet fakulteta
u državi zahtijeva se učenje neke vrste komplementarne ili
alternativne medicine. Sveučilište Pennsylvania (Penn) nedavno se također
pridružilo tom trendu. To sveučilište počet će s Institutom
Tai Sophia,
alternativnom medicinskom školom u Marylandu, surađivati na programu u kojem će se studenti medicine
uvoditi u nove pristupe liječenju. Konvencionalni fakulteti
kao što je Penn počeli su shvaćati
da komplementarna medicina (koja se upotrebljava zajedno s
konvencionalnim liječenjem) mogu poboljšati skrb za bolesnike.
Dr. Alfred P. Fishman s medicinskog
fakulteta Sveučilišta Pennsylvania
komentira: "Da ste to učinili prije deset godina, svi
bi vam se smijali. Danas se udaljavamo od toga da smo potpuno
usmjereni na sprječavanje bolesti i sve nas više zanima kako
doći do zdravlja i održati ga." (Izvor: Associated
Press)
CITAT I FOTOGRAFIJA SA ZADNJE STRANICE:

"Na
dan kada glad bude izbrisana s lica Zemlje doći će do najveće duhovne
eksplozije koju je ovaj svijet ikada vidio. Čovječanstvo ne može zamisliti
radost koja će na dan te velike revolucije izbiti u svijetu.''
Federico Garcia Lorca
Vrh
stranice
Pozivamo vas da pitanja i komentare u vezi s ovim web stranicama
pošaljete na
sljedeću adresu.
Prva objava u ožujku 2004. Zadnja promjena
11. veljače 2006.
|